Transcript

STVARNO PRAVO (10.04.

2010)
Literatura:
Službeni glasnik RS 124!0"
P#$#%na literatura: Stank#&i% i Orl#&i% ' St&arn# (ra&#
Ve)ri% *lari% ' St&arn# (ra&# (i+)an,a i+a 1--.. g#)ine)
Bitni su i:
Zakon o zemljišnim knjigama RS iz 2003. godine
Zakon o građevinskom zemljištu
Zakon o prostornom uređenju
________________________________________________________________________________
/&r#(ska k#n&en0i,a # l,u)ski$ (ra&i$a (r#t#k#l 1 1lan 1: Pra&# na $irn# uži&an,e
i$#&ine (,este akt k#,i ,e na)re2en s&i$ akti$a na3e )rža&e4):
Svako izi!ko i pravno li"e ima pravo na neometano u#ivanje svoje imovine. $iko ne mo#e
%iti lišen svoje imovine& osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim
na!elim međunarodnog prava.
'red(odne odred%e& međutim& ni na koji na!in ne uti!u na pravo dr#ave da primjenjuje
zakone koje smatra potre%nim da %i regulisala koriš)enje imovine u skladu s opštim interesima ili
da %i o%ez%ijedila naplatu poreza ili drugi( dad#%ina ili kazni.
St&arn# (ra&#:
' #b,ekti&ni s$isa#: jeste skup pravni( pravila kojima se uređuju odnosi među ljudima povodom
stvari.
' sub,ekti&ni s$isa#: stvarno pravo su razli!ita ovlaštenja glede stvari koja su%jektima u
stvarnopravnim odnosima priznaju norme o%jektivnog prava.
St&arna (ra&a $#gu se klasi5i0irati ka#:
' st&arna (ra&a na &lastit#, st&ari: pravo vlasništva&
' st&arna (ra&a na tu2#, st&ari: pravo slu#nosti& zalo#no pravo& pravo stvarnog tereta& pravo
građenja.
Stvarna prava su: pravo svojine& slu#nosti& ru!na zaloga& stanarsko pravo i pravo građenja. *vdje
također tre%a u%rajati i zakup& jer se i on sastoji u neposrednoj pravnoj vlasti na stvari koja se mo#e
isti"ati prema svim tre)im li"ima. Zatim se mogu u%rajati i (ipoteka& kao i zakonsko pravo pre!e
kupovine.
*arakteristike st&arn#g (ra&a:
' ne(#sre)n#st: su%jekti prava vrše ovlaš)enja koja imaju na osnovu stvarnog prava naj!eš)e
neposredno&
' abs#lutn#st: stvarno pravo djeluje erga #$nes& što zna!i da djeluju prema svima +kod
o%liga"ioni( prava djeluje inter (artes , između određeni( li"a-. stvarno pravo tre%a da respektuje
svako tre)e li"e&
' ti(i1n#st odnosno primjena na!ela nu$erus 0lausus: je vrlo zna!ajno na!elo. zna!i na!elo
zatvorenog %roja stvarnopravni( odnosa& tzv. rimski kriterij. /o konkretno zna!i da u određenom
građanskopravnom sustavu postoje samo oni o%li"i stvarnopravni( odnosa koje je kao takve odredio
propis odnosno zakon. Samo u okviru tog %roja stvarni( prava mogu da se kre)u su%jekti prava u
okviru određenog stvarno,pravnog odnosa.
' (ri(a)n#st: stvarno pravo pripada određenom su%jektu&
' (ra&# (r&enst&a:
∗ prvi aspekt prava prvenstva jeste da stvarno pravo ima prvenstvo u odnosu na o%liga"iono
pravo
∗ , dok je drugi aspekt prava prvenstva primjena na!ela (ri#r te$(#re (#ti#r iure (r&i u
0
&re$enu ,a1i u (ra&u to zna)i da u konkuren"iji stvarni( prava prednost imaju ona koja su
ranije nastala
' (ra&# sle)#&an,a: nosila" odnosno titular stvarnog prava ima pravo da to svoje pravo štiti %ez
o%zira u !ijim rukama se nalazi stvar koja je o%jekat stvarnog prava.
1iše je podjela stvarni( prava:
, jedna od podjela je na stvarna prava na sopstvenoj stvari ((ra&# s&#,ine) i na
' #grani1ena st&arna (ra&a +dakle stvarna prava na tuđoj stvari , pravo slu#%enosti& zalo#no pravo&
pravo građenja& pravo realnog tereta-.
STVAR6
*%jekat stvarnog prava jeste stvar. St&ari su materijalni dijelovi prirode pot!injeni ljudskoj mo)i.
*ne mogu %iti u vlasti izi!kog ili pravnog li"a& osim ako z%og svoji( prirodni( svojstava ili
ograni!enja na osnovu pose%nog zakona nisu podo%ne da %udu o%jekat prava svojine i drugi(
stvarni( prava.
Sastavni dijelovi stvari- Svaka se stvar sastoji od dijelova koji su takvi da se ili ne mogu
raspoznati i onda kažemo da je to prosta stvar . Ako se mogu raspoznati kažemo da
je to složena stvar. Svi dijelovi složene stvari nalaze se u međusobnoj funkcionalnoj
vezi i čine pravnu cjelinu, a prema fizičkoj vezi koja postoji između njih mogu biti
spojeni sastavni dijelovi koji su u materijalnoj vezi. Spojeni dijelovi mogu biti
neodvojeni i odvojeni dijelovi.
Glavna i sporedna stvar (uzgredna stvar, uzgrednica-
Glavna stvar - Pod glavnom stvari podrazumijeva se fizička cjelina njenih sastavnih
dijelova koja kao takva ima primarnu ulogu u odnosu na jednu pokretnu stvar s kojom
je funkcionalno povezana.
Sporedna stvar - Ona koja je određena da služi drugoj glavnoj stvari.
Pri(a)ak ,e pokretna stvar koja nije sastavni dio druge stvari +glavne stvari-. 'ravni zna!aj svojstva
pripadka sastoji se u tome da pripadak dijeli sud%inu glavne stvari& ukoliko u zakonu ili ugovoru nije ništa
drugo određeno.
Pl#) ,e s(#re)na st&ar:
' 0i&ilni +kamate& zakupnina&..-&
' (rir#)ni +dijele se na one koji nastaju %ez ljudskog rada i sa ljudskim radom-.
Plodovi u naturalnom obliku su proizvodi koje neka stvar daje periodično bez iscrpljivanja
svoje supstancije a namijenjeni su za odvajanje. z ove definicije proizlazi dva obilježja
ploda! prvo-plod je samo ono "to stvar periodično daje , drugo- plod je samo ono "to stvar
daje bez iscrpljivanja svoje supstancije# zemlja koja rađa vremenom gubi svoje sastojke,
ali ipak žito i trava predstavljaju njen plod$. Plodovi su npr. voće, vuna, mlijeko, med sl.
Stvari van promete i stvari u prometu
Postoje stvari koje nisu u prometu#na kojima postoji neposredno pravo svojine$, ali stvari
van prometa su i javna dobra, tj stvari od općeg interesa to su! ulice, parkovi, trgovi. %nači
da pravo svojine može postojati i na stvarima van prometa. Samo na onim stvarima van
prometa koja su istovremeno javna dobra ne može postojati pravo svojine.
Stvari u prometu-&eke se stvari nalaze u ograničenom i naročito i naročito reguliranom
prometu npr. oružje, opojne droge, plemeniti metali.
Zbirna stvar
%birna stvar se može sastojati iz istovrsnih stvari npr. stado ovaca, biblioteka. %nači kod
zbirnih stvari se jednim nazivom označava cjelina koja se sastoji od pojedinih samostalnih
2
stvari, fizički odvojenih od koji svaka ima samostalnu upotrebnu vrijednost.
Djeljive i nedjeljive stvari
Djeljiva stvar- je ona stvar koja se fizički može tako podijeliti da svaki dio dobiven diobom
ima vrijednost srazmijernu vrijednosti cjeline. npr. sanduk "ećera, kamion pijeska.
Nedjeljiva stvar - je ona stvar koja se diobom upropa"tava npr. figura od gipsa ili njeni
dijelovi diobom ne zadržavaju srazmjernu vrijednost, tako da je njihov zbir manji od
vrijednosti nepodjeljene stvari.
Procjenjive i neprocjenjive stvari
Procjenjive stvari - su one stvari čija se vrijednost može odrediti uspoređivanjem sa
drugim stvarima u prometu. 'o su dakle stvari koje imaju i prometnu i upotrebnu vrijednost
i mogu se izraziti u novcu.
Neprocijenjene stvari - 'o su one stvari čija se vrijednost ne može odrediti nikakvim
upoređivanjem sa drugim stvarima u prometu.
jelesne i beztjelesne stvari
Ova podjela potiče iz rimskog prava . !eztjelesne stvari - to su sva imovinska prava osim
prava svojine. (to su stvarna prava na tuđoj stvari.#služnosti i zaloga$.
Potro"ne i nepotro"ne stvari
Potro"ne stvari - su one stvari koje svoju korisnost iscpljuju prvom upotrebom te se mogu
upotrijebiti samo jednom#hrana, benzin, piće, ugalj$
Nepotro"ne stvari- su one stvari koje mogu biti upotrebljene vi"e puta#odijelo, knjiga,
automobil$
#ndividualno(pojedina č no$ odre đ ene stvari i stvari odre đ ene po rodu.
Po rodu odre đ ene stvari - su one koje se u pravnom prometu označavaju po vrsti i broju ili
nekoj jedinici mjere#kilogram, litra, metar$
#ndividualni(pojedina č no$ odre đ ena stvar - je ona stvar koja je određena konkretno i koju
su ba" stranke imale u vidu pa bilo da ima neko obilježje svojstveno samo njoj#točno
određena slika na određenoj izložbi$,bilo da jo" ima stvari sa istovrsnim osobinama.
Zamjenjive i nezamjenjive stvari
Zamjenjiva- je ona stvar na čije mjesto u pravnom odnosu može doći druga stvar istih
osobina i vrijednosti. Ostale stvari su nezamjenjive.
Sre)st&a +a (r#i+&#)n,u su stvari pomo)u koji( se o%avlja pro"es proizvodnje& odnosno sa kojima
se vrši druga djelatnost. Pre)$et (#tr#3n,e sa!injavaju #brtna sre)st&a: materijali za
reproduk"iju& gotovi proizvodi& nova"&...
Osn#&na i na,&ažni,a (#)i,ela st&ari ,este na:
' (#kretne i ne(#kretne st&ari: 2 nepokretne stvari spadaju zemljišta& zgrade i druge stvari koje
su sa zemljištem !vrsto vezane. 'okretne stvari su svi ostali tjelesni predmeti koji se mogu
premještati sa mjesta na mjesto& %ez povrede svoje suštine& koje se ne smatraju nepokretnostima.
'otrošne stvari su zamijenljive i mogu se umno#avati i proizvoditi. 'rilikom prodaje pokretnine
stranke vrše prenos vlasništva preko konsensualnog ugovora dok kod nekretnine prenos vlasništva
se vrši pisanim ugovorom koji je ovjeren od strane notara.
' st&ari u (r#$etu i st&ari &an (r#$eta st&ari u #grani1en#$ (r#$etu: stvari koje mogu %iti
predmet stvarni( prava su stvari u prometu (res 0#$$er0iu$). danas u zapadnim zemljama
najve)u kategoriju stvari van prometa predstavljaju stvari u opštoj upotre%i (res (ubli0as) tj. javna
do%ra +putevi& trgovi& uli"e&...-. te stvari u ograni!enom prometu , npr. promet vatrenog oru#ja i
muni"ije.
' in)i&i)ualn# #)re2ene st&ari: 3ndividualno određene stvari su one koje se u pravnom prometu
3
određuju kao jedinstveni primjerak u svom rodu ili su pravnim poslom između stranaka određene
kao takve +zemljište& odjelo sašiveno po mjeri&...-.
' st&ari #)re2ene (# r#)u: Stvari određene po rodu su one (#kretne st&ari koje se u pravnom
prometu određuju po vrsti& mjeri i %roju +nova"& #ito& %rašno&...-. Stvari određene po rodu su lako
prometljive i lako zamijenljive stvari.
' +a$,enl,i&e i ne+a$,enl,i&e st&ari: Zamijenljiva je ona stvar umjesto koje se mo#e u ispunjenju
o%aveze dati druga stvar iste vrste& pri%li#no isti( svojstava i iste vrijednosti. *stale stvari su
nezamijenljive +npr. slika !uvenog umjetnika&...-.
' (#tr#3ne i ne(#tr#3ne st&ari: 'otrošne su pokretne stvari ako ispunjavaju dva uslova: ak# su
na$i,en,ene )a se utr#3e ,e)n#$ u(#treb#$ i ak# su na$i,en,ene )a bu)u #tu2ene.
$epotrošne stvari su stvari !ija se upotre%na vrijednost realizuje u jednom du#em pro"esu potrošnje&
a ne jednom upotre%om.
' ),el,i&e i ne),el,i&e st&ari: 4jeljive su one stvari koje se mogu podijeliti na istovrsne stvari %ez
smanjenja nji(ove upotre%ne ili prometne vrijednosti. $edjeljive stvari su: mašine& umjetni!ka
slika& dijamant itd. 5riterijum za djeljivost i nedjeljivost jedne stvari nije izi!ki& ve) ekonomski.
'ravni zna!aj ove podjele dolazi do izra#aja kod susvojine ili zajedni!ke svojine& u slu!aju dio%e.
' (r#ste i sl#žene st&ari: 'rosta stvar je ona koja predstavlja prirodnu& nepodijeljenu "jelinu +npr.
list papira& nov!ani"a itd.-. 6ko je jedna stvar sastavljena iz više dijelova takva stvar je slo#ena
+npr. motor automo%ila&
ku)a& knjiga itd.-.
' +birne st&ari i +bir st&ari: 5od z%ira stvari se radi o skupu više samostalni( stvari koje se z%og
nji(ove zajedni!ke ekonomske namjene u pravu tretiraju kao jedna "jelina +%i%lioteka& stado
ova"a&...-. *vdje se radi o z%iru stvari kod koji( svaka ponaoso% mo#e %iti u prometu kao
samostalna stvar. 3 kod +birne st&ari se radi o više stvari& ali sve stvari su tu nesamostalne. Samo tek
određena koli!ina ovi( stvari& samo nji(ov z%ir ima ekonomskog zna!aja +npr. ša(ovska garnitura& par
rukavi"a& špil karata ...-.
Papiri od vrijednosti su- pismene isprave !iji zakoniti imalac može ostvariti neko
subjektivno građansko pravo ozna!eno na papiru. %akoniti imalac papira od vrijednosti je
lice koje je kao imalac prava ozna!eno na samom papiru odnosno na koje je papir uredno
predat. )od papira od vrijednosti postoje dva prava! pravo na papir i pravo iz papira. Pravo
na papiru je pravo svojine ili pravo zaloga koje za svoj objekt ima papir kao tjelesnu
pokretnu stvar. Pravo iz papira stvarno pravo #pravo svojine na robi$.Papiri od vrijednosti
po prirodi prava mogu biti! stvarnopravni, obligacionopravni i papiri s pravom u!e")a.
7na1a, (#),ele st&ari na (#kretne i ne(#kretne st&ari:
, stro#i re#im va#i kod nekretnina +pošto su nekretnine ve)e vrijednosti-&
, ostavinski postupak je o%avezan kod nekretnina& a po pitanju pokretnosti samo na za(tjev
nasljednika&
, u pogledu sti"anja prava vlasništva du#i su rokovi za #)rža, kod nekretnina&
, orma ugovora: kod prodaje nekretnina je o%avezna pismena orma i ovjera kod notara&
, ugovor o ostavi mo#e %iti samo na pokretnim stvarima&
, sti"anje prava vlasništva na osnovu pravnog posla: kod pokretnina predaja& kod nekretnina $#)us
a8uiren)i je upis u javne knjige&
, u pogledu i+&r3en,a druga!ija su pravila za pokretne stvari i nepokretne stvari.
N#&ine k#,e )#n#si 7ak#n # st&arni$ (ra&i$a:
' ,e)n#&rsn#st (ra&a &lasni3t&a be+ #b+ira na titulara&
' su(er5i0ies s#l# 0e)it: uspostavljanje pravnog jedinstva nekretnine& sve što je na zemljištu ispod
zemljišta dijeli sud%inu zemljišta +pravno jedinstvo nekretnine: ku)a 7 zemljište su jedinstveni-&
' u&#)e se )&a n#&a (ra&na instituta: (ra&# gra2en,a i (ra&# realn#g tereta
' ka# n#&inu +ak#n reguli3e i sus,e)ska (ra&a
' regula0i,a li1ni9 služben#sti (t+&. (l#)#uži&an,e u(#treba i (ra&# stan#&an,a)
8
' )etal,na regula0i,a etažne s&#,ine i i+$i,en,en ,e k#n0e(t etažne s&#,ine
' u (#gle)u sre)sta&a #be+b,e2en,a (#traži&an,a: +al#žn# (ra&# se reguli3e na ,e)n#$ $,estu
' (rela+ne i +a&r3ne #)re)be +kojima se daju pravila za uspostavljanje jednovrsnosti vlasništva
odnosno pretvaranje određeni( prava koja su postojala u prošlom sistemu , određuje se re#im
prelaska na novi sistem-&
' )e5ini0i,a nekretnine +nepokretnosti su !esti"e zemljišne površine& zajedno sa svim onim što je sa
zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje& ako zakonom nije druga!ije određeno-&
' )e5ini0i,a #(3ti9 )#bara +ona do%ra koja su dostupna svima.: z%og svoji( oso%ina ne mogu %iti u
vlasti izi!kog ili pravnog li"a pojedina!no& nego su na upotre%i svima pod jednakim uslovima& kao
što su: vazdu(& voda u rijekama&...-
' )e5ini0i,a ,a&ni9 )#bara +su stvari koje su po zakonu namijenjene da slu#e svima pod jednakim
uslovima& kao što su: javni putevi& uli"e&...-
' )e5ini0i,a )#bara #) #(3teg interesa ' u #(3t#, u(#trebi +koja nisu opšta do%ra& kao što su
građevinska zemljišta& poljoprivredna zemljišta& šume i šumska zemljišta&...-.
POS:/; O;NOSNO ;R<AV6NA (SVO:6NA)
1a#no je napomenuti da posjed nije stvarno pravo& ve) pretpostavka pojedini( stvarni( prava.
P#s,e) je akti!ko stanje zašti)eno pravom& tj. akti!ka vlast na stvari koju štiti zakon. 3 novi zakon
je pri(vatio modernu ili o%jektivnu kon"ep"iju dr#avine& gdje se za pojam dr#avine tra#i samo akt
dr#anja odnosno 0#r(us. $e tra#i se svijest da se stvar dr#i kao svoje. P#s,e) ni,e st&arn# (ra&#
ali ,e (ret(#sta&ka +a sti0an,e $n#gi9 st&arni9 (ra&a.
*#n0e(0i,a:
, su%jektivna kon"ep"ija: od rimskog prava %ilo je potre%no imati 0#r(us odnosno akti!ku vlast na
stvari i ani$us ili volja& svijest. *d $jema!kog građanskog zakonika +B9B , 0:00- o%avezan je
samo "orpus& akti!ka vlast na stvari& što je preuzeto i u našem zakonu.
Sub,ekt posjeda mo#e %iti svako pravno i izi!ko li"e. ;o#e %iti i maloljetan i nesposo%an,svaki
su%jekt prava. 'oslovno nesposo%na li"a ne mogu %iti su%jekti dr#avine.
Ob,ekt posjeda mogu da %udu stvari i prava +posjed prava stvarne slu#%enosti-. 2 pogledu ostali(
o%jekata posjeda to su stvari +pokretne i nepokretne-. Stvari moraju %iti sadašnje& koja postoji& ne
mo#e %iti %udu)a& potre%no je da stvar %ude u prometu& o%jekti posjeda su stvari na kojima se mogu
sti"ati određena stvarna prava.Stvar mora %iti u prometu. *%jekti posjeda su one stvari na kojima se
mogu sti"ati pravo svojine i druga stvarna prava.
P#s,e) ka# 5akt se sti1e kad li"e dođe u takav odnos prema stvari da ima mogu)ost akti!kog
raspolaganja. 'osjed zna!i ,mogu)nost da ima akti!ku mogu)nost raspolaganja sa stvarima. 'osjed
se mo#e ste)i od li"a koje je imalo ranije posjed pa je to izvedeni posjed i posjed koji se mo#e ste)i
iako niko nije imao to pravo do sad.
2 pogledu sti"anja posjeda& posjed se mo#e ste)i na osnovu tradi"ije odnosno izi!ke predaje iz ruke
u ruku& tamo gdje nije mogu)e izi!ki predaju izvršiti postoji sim%oli!ka predaja korosman& klju!evi
ili iktivna predaja konstitutum posesorijum,vlasnik teleona prodam ga ali ga zadr#im još mjese"
dana& %ez o%tira što nije izvršena predaja kupa" je stekao pravo vlasništva. treadi"io %revi manum,
kupa" je ve) dr#ao teleon i prilikom zaklju!enja kupovine nije ga vratio prodav"u da ga ovaj
ormalno uru!i kup"u i "esio vindika"iones,stvar kod tre)eg li"a-
'osjed se ne gu%i ako se privremeno izgu%i mogu)nost raspolaganja sa određenom koja je o%jekt
posjeda. <ta je privremeno,odlu!uje sud kod akti!kog spora.
Vrste (#s,e)a #n#sn# (#),ela (#s,e)a:
=
• iskl,u1i&i posjed +jedno li"e dr#i stvar koja je o%jekat posjeda- i su(#s,e) +više li"a dr#e
stvar u svom posjedu& zajdni!ki izvršavaju posjedovne ranje&o%a imaju zaštita prema tre)im
li"ima-
• (#s,e) st&ari i (#s,e) (ra&a
• +ak#nit posjed +ako se zasniva na pravnom osnovu koji je podo%an za sti"anje pravne
svojine i nije ste!en prevarom silom ili zloupotre%om povjerenja- i ne+ak#nit +kupovina
ku)e ali nije do kraja sproveden postupak zakona& ima pravni osnov ugovor ali nema
uknji#%e-
• podjela na sa&,estan'b#na 5i)es + ako posjednik ne zna i ne mo#e znati da stvar nije
njegova&psi(i!ki odnos& npr.prednik ukrao stvar a ja naslednik o tom ništa ne zna - i
nesa&,estan + zna ili mo#e na osnovu dostupni( inorma"ija znati da stvar nije njegova-
• podjela na (ra&i i $an,l,i& + silom& prevarom i zloupotre%om povjerenja-
'osjed nije stvarno pravo on je akat ali je uslo1
*ak# se (#s,e) sti1e=
, kad li"e dođe u takav odnos prema određenoj stvari da ima mogu)nost akti!kog raspolaganja&
, mo#e se ste)i od li"a koje je imalo ranije posjed +izvedeni posjed-& a postoji i posjed na stvari na
kojoj niko prije nije imao pravo posjeda&
, u pogledu sti"anja posjeda: posjed se mo#e ste)i na osnovu tra)i0i,e odnosno predaje iz ruke u
ruku +tzv. izi!ka predaja-& kod stvari koje nije mogu)e predati iz ruke u ruku postoji si$b#li1ka
(re)a,a +predaja klju!eva od automo%ila& teretni list u pogledu ro%e&...-& tre)a vrsta predaje kao
na!ina sti"anja dr#avine je tzv. 5ikti&na (re)a,a +tri su o%lika iktivne predaje: 0#nstitutu$
(#sses#riu$ tra)iti# bre&is $anu i 0esi# &in)i0ati#nis-
>#nstitutu$ (#sses#riu$ zna)i: ja sam vlasnik određene stvari& prodajem teleon drugoj oso%i& ali
ka#em nakon što smo izvršili prodaju& ona je stvar platila& ali ja stvar zadr#im još npr. mjese" dana
da stvar upotre%ljavam , be+ #b+ira 3t# ni,e i+&r3ena (re)a,a #s#ba ,e (#stala &lasnik4 4ruga
oso%a je stekla pravo posjeda na osnovu našeg dogovora>
>esi# &in)i0ati#nis zna)i: kada je stvar kod tre)eg li"a.
'osjed se ne gu%i ako se privremeno izgu%i mogu)nost raspolaganja sa određenom stvari koja je
o%jekat posjeda. ;rža&ina ne (resta,e niti se (reki)a ak# ,e s$etn,a ili (r#(u3tan,e
i+&r3a&an,a )rža#1a&e &lasti bil# (# s&#,#, (rir#)i sa$# (ri&re$en# i ne+a&isn# #) &#l,e
)rža#0a.
Vrste (#s,e)a:
' ne(#sre)an ili (#sre)an? Posredna državina- ima l ice koje fakti!nu vlast na stvari vr"i
preko drugog lica kojem je po osnovu plodouživanja, ugovora o kori"tenju stana, zakupa
dalo stvar u neposrednu državinu ili posjed.
Od državnine ili posjeda treba razlikovati detenciju. *etenciju- ima lice koje po osnovu
radnog ili sli!nog odnosa ili u doma)instvu vr"i fakti!ku vlast na stvari za drugo lice i dužno
je da postupa po njegovim uputstvima. #ku)na pomo)nica, konobar$
&eposredna državina- ima onaj ko neposredno vr"i fakti!nu vlast na stvari.
' in)i&i)ualan ' iskl,u1i&i: jedno li"e dr#i stvar koja je o%jekat posjeda.
' su(#s,e): više li"a dr#i stvar u svojem posjedu i zajedni!ki izvršavaju posjedovne radnje , isti
posjed stvari ili prava ima više li"a& oni zajedni!ki izvršavaju akti!ke radnje&
' sa$#stalan: posjed je samostalan kad posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik ili
posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava. 'osjed )e se smatrati samostalnim& ako se ne doka#e
suprotno.
' nesa$#stalan: posjed je nesamostalan kad posjednik posjeduje stvar priznaju)i višu vlast
posrednoga posjednika.
?
' (#s,e) st&ari? je najšira akti!ka vlast na stvari koja po o%imu odgovara sadr#ini prava svojine.
4r#ala" stvari se ponaša kao vlasnik %ez o%zira na to da li ima pravo svojine ili ne.
' (#s,e) (ra&a? pravo stvarne slu#%enosti& je u#a& dijelimi!na akti!na vlast na stvari koja po o%imu
odgovara nekom drugom pravu !ija je sadr#ina u neposrednoj vlasti na stvari+zakup-.
' istinit ((ra&i) ili neistinit ($anl,i&): posjed je istinit ako nije pri%avljen ni silom& ni prevarom ni
zloupotre%om povjerenja. 'osjed koji je pri%avljen silom& prevarom ili zloupora%om povjerenja&
postaje miran kad oso%i od koje je tako pri%avljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj
je tako oduzet.
' +ak#nit ili ne+ak#nit: posjed je zakonit ako se zasniva na takvom pravnom osnovu koji je
podo%an za sti"anje prava svojine i nije ste)en prevarom& silom ili zloupotre%om povjerenja.
posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja.
' sa&,estan ((#3ten) ili nesa&,estan (ne(#3ten): savjesnost je psi(i!ki odnos određenog su%jekta
prava prema pojedinoj stvari. posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s
o%zirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed& ali
poštenje prestaje !im posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. 'osjed se smatra
poštenim& osim ako se doka#e suprotno.
7a3tita (#s,e)a:
' s$etan,e (#s,e)a se javlja u dva vida: #)u+i$an,e (#s,e)a ili u+ne$ira&an,e (#s,e)a? u
rimskom pravu su to %ile tu#%e kod uznemiravanja inter)i0tu$ retinen)ae (#ssessi#nis i tu#%a
kod oduzimanja inter)i0tu$ re0u(eran)e (#ssessi#nis
' sa$#(#$#% +netko poma#e sam se%i u uspostavljanju ranijeg posjedovnog stanja. da %i došlo do
primjene instituta samopomo)i moraju da %udu ispunjeni neki usl#&i: opasnost mora da %ude
neposredna& samopomo) mora da %ude nu#na& na!in njenog izvršenja mora da odgovara prilikama u
kojima postoji opasnost. postoji grani0a dozvoljene samopomo)i. samopomo) se mora vršiti u
rokovima koje određuje zakon: sub,ekti&ni 30 dana i #b,ekti&ni godinu dana-
' tužba +tu#%a za smetanje mora %iti podnešena u određenom roku. r#k ,e (reklu+i&ni: ako se
tu#%a za smetanje posjeda ne podnese u određenom roku koji je zakonom određen gu%i se pravo
posjedovne zaštite. sub,ekti&ni r#k 30 dana od dana saznanja za smetanje i po!inio"a. #b,ekti&ni
r#k godinu dana od u!injenog smetanja. nak#n t#ga se gubi (ra&#? sub,ekti&ni r#k se $#že
k#risti sa$# u #k&iru #b,ekti&n#g r#ka (#b,ekti&ni r#k ,e kra,n,i r#k).
Ak# ,e tužba blag#&re$ena #) )#(u3ten#g li0a #n)a se &#)i (#stu(ak +b#g s$etan,a (#s,e)a:
, u postupku se raspravljaju dvije kru"ijalne !injeni"e: (#sl,e)n,e stan,e (#s,e)a i nastali 1in
s$etan,a. Ni,e #) uti0a,a pravo na posjed& pravni osnov posjeda i savjesnost posjeda. 2tvrđuje se
ko je %io posljednji mirni akti!ki posjednik. 'osjed je akt& dakle raspravljaju se akti!ka pitanja.
, posjedovna zaštita je (r#&i+#rna +a3tita& suprotno je (etit#rna +a3tita koja se zasniva na pravu
+vlasni!ka parni"a-&
, donosi se rješenje a ne presuda>
, rokovi su kra)i& "ijeli postupak se odvija %r#e& promptnije.
, dr#ala" tra#i da se utvrdi !in smetanja dr#avine&
, tra#i da se naredi uspostavljanje stanja dr#avine kakvo je %ilo u !asu smetanja dr#avine +pređašnje
stanje-&
, te da se za%rani takvo ili sli!no smetanje u%udu)e +to je %itno pošto se ide odma( na izvršenje ako
se ponovi takvo ili sli!no smetanje-
, tu#%enom za(tjevu se mo#e u "ijelosti udovoljiti ili ga od%iti
, u pogledu o%jekata posjeda zakon pravi jedan izuzetak u pogledu toga da mora %iti smetanje "ijele
stvari pošto sada ka#e da se mo#e smetanje posjeda izvršiti i na dijelu stvari ako je to pogodno da
se u pogledu toga uspostavlja posjedovno stanje +npr. so%a , iako je so%a dio stana- .
6+u+e0i k#,i (#st#,e u (#s,e)#&n#, (arni0i:
, dr#ala" koji je dr#avinu stekao silom& prevarom ili zloupotre%om povjerenja& ima takođe pravo na
@
zaštitu od smetanja dr#avine& osim prema li"u od kojeg je na takav na!in došao do dr#avine& ako od
nastalog smetanja nisu protekli su%jektivni i o%jektivni rok&
, drugi prigovor je tzv. (etit#riu$ abs#rbet (#sess#riu$: tokom posjedovne parni"e vodi se i
vlasni!ka parni"a i završi se vlasni!ka parni"a prije posjedovne parni"e , onaj koji je uspio u toj
vlasni!koj parni"i prezentuje presudu sudu nakon )ega )e sud o%ustaviti postupak po posjedovnoj
parni"i.
, nema smetanja posjeda ako nema (r#ti&(ra&n#sti +elektro postavi stu% sa dozvolom opštine na
tvojoj zemlji>-.
2 '*SAB4*1$*A /2CB3 S2 3 5*$S/3/2/31$6 BDB;B$/6:
,opis !ina smetanja&
, uspostava pređašnjeg posjedovnog stanja i
,za%rana smetanja za u%udu)e.
Suska praksa proširuje oderd%e: npr. ku)e i zemlje i na dijelu mog zemljišta od 00 "m komšija
napravi ku)u na 3 sprata& što se u postupku i utvrdi& da je zaista komšija uzeo 00 "m. /u#im za
smetanje posjeda& komšija se slo#i i prizna& o%jekat se ne ruši. 9leda se omjer koristi i štete&
međutim nemo#e se udovoljiti dijelu za(tjeva& ve) samo u "jelosti. Za(tjevu se mo#e u "jelosti
udovoljiti ili ga od%iti.
6ko komšija ponovo smeta& ide se na osnovu pret(oodne presude na izvšenje.
'o novom zakonu u pogledu o%jekata ima izuzetak& smetanja posjeda mo#e %iti i na dijelu stvari.
17.04.2010
VLASN6@TVO 6L6 SVO:6NA
' ,e (ra&# k#,e ,e ne sa$# (ra&ni (#,a$ neg# i ek#n#$ski eti1ki (#,a$...
' ,e sku( $aksi$alni9 #&la3ten,a k#,e (#&#)#$ neke st&ari (ri(a)a,u nek#$ li0u
' &lasniku )a,e #&la3%en,e )a sl#b#)n# i (# s&#,#, &#l,i st&ar )rži k#risti i )a s n,#$
ras(#laže a s&ak#ga #) t#ga (ra&a iskl,u1i u grani0a$a #)re2eni$ +ak#n#$. S&ak# ,e )užan
)a se u+)rža&a #) (#&re)e (ra&a s&#,ine )rug#g li0a. Ovo pravo sadrži + komponente
,.ovla"tenje držanja, -.ovla"tenje kori"tenja, +.ovla"tenje raspolaganja. Pravo svojine je
apsolutno pravo i to jer djeluje prema svima erga omnes i vlasnik ima prao sledovanja na
osnovu kojeg može tražiti povraćaj stvari od bilo kog trećeg kod koga se stvar nađe bez
pravnog osnova. Ovo pravo je trajno tj. neograni čeno u vremenskom smislu i ne može se
izgubiti zastarjelo"ću.
OARAN6B/N:A PRAVA SVO:6N/:
' u #(3te interesu: nekome se mo#e oduzeti ili ograni!iti pravo svojine u opštem interesu& naravno
uz određenu naknadu +npr. ekspropria"ija-.
' #)re2ene +ak#nske služn#sti '
' sus,e)ska (ra&a.
Pra&# s&#,ine kao najsveo%u(vatnije stvarno pravo moraju da respektuju sva tre)a li"a , erga
#$nes.
Prava stranih lica su se značajno liberalizovala. Pogotovu zemlje koje žele u EU,
koje žele priliv stranog kapitala, pravo stranaca su mnogo manje restriktitivna.
Strana lica mogu sticati pravo svojine kao i domaća osim ako to nije propisano
drugačije zakonom ili meunarodnim sporazumom. U pogledu sticanja prava
stranaca krucijalni princip je princip uzajamnosti ili reciprociteta.!akle, prvo
ograničenje je uslov reciprociteta. U čl."# ima jo$ jedno ograničenje a to je da oni
E
ne mogu sticati pravo svojine na nekretninama bitnim za bezbjednost zemlje, čak i
ako su već stekla vlasni$tvo, gube pravo svojine uz odreenu naknadu. %ko imaju
pravo nasleivanja opet naknada. &E&%
Pra&# s&#,ine strani9 li0a:
' liberali+a0i,a na t#$ (#)ru1,u +b#g žel,e s&ake )rža&e ' (rili& stran#g ka(itala strani9
in&esti0i,a
' sa)a $an,e restrik0i,a neg# rani,e
' sa)a strana li0a $#gu )a sti%u (ra&# s&#,ine ka# )#$a%a li0a u+ neka #grani%en,a:
' #si$ ak# t# ni,e )ruga1i,e #)re2en# +ak#n#$ ili $e2unar#)ni$ s(#ra+u$#$
' 1lan 1C: kru0i,alni (rin0i( ,e (rin0i( u+a,a$n#sti ili re0i(r#0iteta
' 1lan 1D: 7AERANA ST6>AN:A SVO:6N/ NA ON6F N/*R/TN6NAFA *O:A SG
O; 6NT/R/SA 7A E/7E:/;NOST 7/FL:/ 3t# se #)re2u,e (#sebni$ +ak#n#$. Ak# su
strana li0a &e% stekla s&#,inu (ri,e neg# 3t# ,e t# (#)ru%,e (r#gla3en# #) interesa +a
be+b,e)n#st +e$l,e #n)a #ni gube t# (ra&# s&#,ine ali u+ nakna)u.
Pra&# s&#,ine se sti1e (# 1etiri #sn#&a:
, pravni posao&
, zakon&
, odluka suda ili drugog nadle#nog organa&
, nasljeđivanje.
Sti0an,e s&#,ine na #sn#&u (ra&n#g (#sla:
0. <to se ti!e pravni( poslova kao osnova za sti"anje svojine to mogu da %udu ,e)n#strani
pravni poslovi +testament- ili )&#strani koji su !eš)i +ugovor,saglasnost volja-&
2. *vo je tipi!an primjer )eri&ati&n#g sti0an,a s&#,ine& pošto se pravo izvodi iz prava
pret(odnika& i kod toga tre%a da postoji pravni osnov (iustus titulus) i na!in sti"anja
($#)us a8uiren)i).
3. kada se radi o sti"anju prava svojine na osnovu pravnog posla vrši se distink"ija u pogledu
nekretnina& gdje va#i stro#i re#im +pravni osnov je pravni posao +sklopljen ugovor u
pismenoj ormi i ovjeren kod notara-& a na!in sti"anja je uknji#%a u zemljišne knjige , tek
kad se uknji#i postane kupa" vlasnik>-& i pokretnina +pravni osnov je ugovor& a na!in sti"anja
je predaja pokretne stvari u posjed,to zna)i mogu)nost akti!kog raspolaganja sa stvari,
5i+i1ka si$b#li1ka i 5ikti&na (re)a,a-
8. Samo kod pravnog posla uknji#%a ima konstitutivan karakter>.
ST6>AN:/ PRAVA SVO:6N/ NA OSNOVG 7A*ONA:
, 9B$BR6D$* sva stvarna prava& pa i pravo svojine& kada se sti!e na osnovu zakona& sti!e se kada
se ispune one !injeni"e koje predviđa zakon&
, tipi!ni primjeri: sti"anje prava svojine odr#ajem& građenjem na tuđem zemljištu& sti"anjem od
nevlasnika& spajanjem& preradom& priraštajem&...
, kada se neko pravo svojine sti!e na osnovu zakona tada prestaju sva prava tre)i( li"a koja su
postojala na određenoj stvari& izuzev ako je sti"ala" nesavjestan.
Sti0an,e (ra&a s&#,ine na #sn#&u +ak#na (ute$ #)rža,a (ist#:)#s,el#st ili u+uka(i,a):
, jeste pretvaranje akti!kog stanja u pravno&
, da %i se steklo pravo svojine odr#ajem tre%aju da %udu ispunjeni uslovi:
, u pogledu k&aliteta (#s,e)a ili )rža&ine +posjed ili dr#avina sti"ao"a tre%a da %ude
:
%ar sa&,esna& pošto nesavjesno li"e nikada ne mo#e ste)i pravo svojine odr#ajem , to je kada
posjednik ne zna i ne mo#e znati da stvar koju dr#i u posjedu nije njegova. uz savjesnost tre%a da
%ude posjed i +ak#nit +zakonit: sti"an na osnovu pravne osnove koja je podo%na za sti"anje prava
svojine-& a uz to posjed mora da %ude i istinit +nije ste!en silom& prevarom ili zloupotre%om
povjerenja-
, u pogledu du#ine posjeda +ako je savjestan i zakonit posjed onda je za (#kretne
st&ari r#k )ržan,a H g#)ine a +a ne(#kretne st&ari r#k )ržan,a ,e 10 g#)ina? u pogledu
savjesnosti idu dupli rokovi +nema pravni osnov povodom sti"anja svojine ali nema i ne mo#e znati
da stvar koju dr#i nije njegova- za pokretnu stvar ? godina& za nepokretnu stvar 20 godina.
*a)a se sti1e (ra&# &lasni3t&a #)rža,e$=
, pravo vlasništva se sti!e istekom zadnjeg dana roka za odr#aj&
, (resu)a kojom se to utvrđuje ima samo )eklarat#ran karakter& na osnovu toga ide ukn,ižba
koja takođe ima samo )eklarat#ran karakter& sve do"nije radnje imaju deklaratorni karakter , tek
istekom zadnjeg dana roka propisanog za odr#aj postaju vlasni"i.
'kod instituta odr#aja %itna je tzv. ak0esi,a (#s,e)a +%itan je zastoj i prekid roka za odr#aj-: ak"esija
posjeda je prirastanje odnosno pri%rajanje posjeda prednika posjedu sljednika. vrijeme prednika se
ura!unava u vrijeme sljednika ako je prednik %io %arem savjestan +prednik dr#i nekretninu 0=
godina& tre%alo mu je još = godina da postane vlasnik ali nije postao +kvalitet posjeda nasljednika ne
mora nu#no da %ude isti kao kvalitet dr#anja prednika-& prednik je ispunio 3F8 vremena& sljednik
ima i pravni osnov , 3F8 , @&= godina& još 2&= godine za odr#aj -& +ast#, i (reki) r#ka +a #)rža,
+zastoj roka za odr#aj zna)i da je došlo do određeni( pravno relevantni( okolnosti koje ne
dozvoljavaju ranijem vlasniku odnosno vlasniku da reaguje ne te)e rok za odr#aj +npr. elementarna
nepogoda pa ne mo#e podnijeti tu#%u , ne te)e rok za odr#aj jer ovaj ne mo#e da odreaguje& u
momentu kad prođu te relevantne okolnosti onda te)e dalje rok za odr#aj-& kod prekida
+podnošenjem tu#%e& kod prekida nema ura!unavanja pret(odnog proteklog roka a kod zastoja se
ura!unava-.

ARAI/N:/ NA TGI/F 7/FL:6@TG:
11 jeste naredni uslov za sti"anje prava svojine na osnovu zakona.
11 pravni u!in"i izgradnje nastupaju kad je zgrada izgrađena +akti!ko pitanje koje utvrđuje
sudska praksa , ovdje se vidi zna!aj sudske prakse>-.
11 generalno pravilo je da zgrada pripada vlasniku zemljišta& zakon preerira vlasnika
zemljišta>
11 6ko je vlasnik zemljišta %io sa&,estan +savjestan je kada se odma( usprotivi izgradnji- a
graditelj nesa&,estan +nesavjestan je pošto zna da gradi na tuđem i da ne gradi sukladno
zakonu-: onda zgrada sa zemljom kao jedna pravna "ijelina pripada vlasniku zemljišta s tim
što vlasnik zemlje ima op"iju da tra#i da se zgrada ruši i ima op"iju da zgradu sa zemljom
prepusti graditelju s time što graditelj mora da mu nadoknadi tr#išnu vrijednost zemlje.
11 2 o%rnutom slu)aju kad je graditelj sa&,estan +gradi na tuđem ali ima ur%anisti!ku&
građevinsku saglasnost- a vlasnik zemljišta nesa&,estan onda ta pravna "ijelina zgrade sa
zemljištem pripada graditelju& s tim što graditelj mora da nadoknadi nesavjesnom vlasniku
zemljišta tr#išnu vrijednost zemljišta.
11 $aredna situa"ija koju prošli zakon nije normirao jeste kad su o%a li"a nesa&,esna +graditelj
gradi i zna da gradi na tuđem i dalje gradi& a vlasnik zemljišta isto tako zna to ali i dalje šuti&
ne protivi se tome- : o%jekat pripada sa zemljom vlasniku zemljišta s tim da je vlasnik
zemljišta du#an da graditelju nadoknadi vrijednost tog o%jekta. vlasnik zemljišta u ovom
slu!aju nema pravo da tra#i rušenje o%jekta jer nije %io savjestan& a isto tako ne mo#e
o%jekat prepustiti graditelju pošto %i se ina)e time preerirala na neki na!in nesavjesna
gradnja.
ST6>AN:/ PRAVA SVO:6N/ O; N/VLASN6*A:
00
Aedna revolu"ionarna novina jeste da se mo#e sti"ati pravo svojine od nevlasnika !ak i na
nekretnini> /o je s(odno na!elu povjerenja u zemljišne knjige i s(odno preeriranju zaštite tre)i(
savjesni( li"a u prometu.
ST6>AN:/ PRAVA SVO:6N/ O; N/VLASN6*A NA PO*R/TN6F STVAR6FA:
0. +!l. 000-: da %i neko li"e steklo pravo svojine od nevlasnika potre%no je da %udu
ku$ulati&n# ispunjeni slijede)i uslovi: mora da %ude (#kretna st&ar& sti0ala0 tre%a da
%ude sa&,estan& (ra&ni (#sa# na osnovu koga on sti!e pravo svojine od nevlasnika tre%a da
%ude teretan +mora da da naknadu-& te predaja u ne(#sre)an i sa$#stalan (#s,e) +ne
dolazi u o%zir 0#nstitutu$ (#ssess#riu$ i 0essi# &in)i0ati#nis>-&
2. ra+lika (re$a (r#3l#$ +ak#nu: sada se deiniše kada tre%a da %ude sti"atelj savjestan +dva
momenta su %itna: (r&i $#$enat jeste da je sa&,estan u $#$entu skla(an,a t#g (#sla i
)rugi $#$enat jeste $#$enat (re)a,e u (#s,e)-&
3. ne mo#e se ste!i pravo svojine od nevlasnika na stvarima koje vlasnik izgu%io& koje su mu
ukradene&... osim ako se ne radi o (artijama od vrijednosti& o gotovom nov"u ili ako je to
pri%avljeno na javnoj dra#%i&
8. prestaju prava tre)i( li"a na toj stvari s tim što ako je sti"ala" znao za neka od ti( prava onda
ta prava ostaju.
ST6>AN:/ PRAVA SVO:6N/ O; N/VLASN6*A NA N/*R/TN6NAFA:
1. !lanovi ==& =?: sada se dozvoljava sti"anje prava na nekretnini od nevlasnika što zna)i da
zakon dozvoljava da se sti)e pravo samo od nekoga tko ima samo golo pravo upisano u
gruntovni"i a nije vlasnik , opet da %i se štitio onaj tre)i savjesni tko to ne zna.
2. rea5ir$a0i,a na1ela (#&,eren,a u +e$l,i3ne kn,ige: stanje u zemljišnoj knjizi tre%a da
%ude što više prilagođeno akti!kom stanju. pretpostavka je da je onaj tko je uknji#en u
zemljišnu knjigu uistinu i vlasnik.
H. tre)e li"e koje je sa&,esn# sti!e od nekoga tko je upisan u zemljišnim knjigam pravo svojine
na kupljenim nekretninama iako ovaj koji se vodi u gruntovni"i nije %io suštinski vlasnik.
dakle imao je golo pravo svojine. sa&,esn#st se traži u $#$entu +akl,u1en,a ug#&#ra i
$#$ent#$ ukn,ižbe ali pri tome ne $#ra istraži&ati &ankn,ižn# stan,e>
4. F#$ent#$ ukn,ižbe sti)e pravo vlasništva>
C. 'redviđen je institut bris#&ne tužbe: Brisovna tu#%a se podnosi u roku od tri godine i
podnosi je li"e koje je povrijeđeno u zemljišno,knji#nom upisu od strane li"a koje se vodilo
i koje je prodalo određenu nekretninu. /o je institut kojim se #eli dozvoliti usaglašavanje
akti!kog i zemljišno,knji#nog stanja.
D. *vdje se 3titi (#&,eren,e u (r#$et i štiti se sa&,esn#st.
*O; 67AGEL:/N6J STVAR6:
1. $alaza! mora tu stvar da vrati vlasniku& a ako ne mo#e da nađe vlasnika da je preda
poli"ijskoj stani"i& oni su du#ni da o%jave oglas i ako se u roku od godinu dana niko ne javi
stvar se vra!a nalaza!u.
2. 6ko se javi vlasnik& vlasnik mora da plati 00G vrijednosti nalaza!u i troškove eventualne
koje je nalaza! imao. 3znos od 00G se mo#e i smanjiti ako je stvar velike vrijednosti.
H. Zakon vrši distink"iju između nalaza izgu%ljeni( stvari i nalaza %laga. Blago pripada jedini"i
lokalne samouprave na !ijoj teritoriji je to nađeno& te da nagradu od 00G dijele vlasnik
zemljišta i nalaza!.
ST6>AN:/ PRAVA SVO:6N/ NA OSNOVG O;LG*/ SG;A 6L6 ;RGAOA NA;L/<NOA
ORAANA
0. 'ravo vlasništva na osnovu odluke suda ili drugog nadle#nog organa sti!e se u momentu
pravosna#nosti sudske odluke ili u upravnom postupku momentom pravosna#nosti ili
00
kona!nosti upravnog rješenja.
2. 2knji#%a na nekretnina$a ima samo )eklarat#ran karakter4
ST6>AN:/ PRAVA SVO:6N/ NASL:/I6VAN:/F:
0. 'ravo svojine nasleđivanjem se sti!e u momentu smrti ostavitelja ili dekujusa.
2. *stavinsko rješenje ima samo deklaratoran karakter.
3. *stavina prelazi na nasljednike u momentu smrti ostavitelja.
8. 2knji#%a i ovdje ima deklaratorni karakter>
7A@T6TA PRAVA SVO:6N/: (1lan#&i 12D....):
1. Zaštita prava svojine jeste zaštita na osnovu (ra&a4 *va zaštita je trajna> *vo je zaštita koja
se ne mo#e po%iti>
2. 5od ove tu#%e ne$a r#k#&a>
H. /ri su osnovne vlasni!ke tu#%e: (ra&a &lasni1ka tužba '+a9t,e& +a (#&rat st&ari ( a0ti#
rei &in)i0ati#)? tužba i+ (ret(#sta&l,ene s&#,ine (a0ti# (ubli0iana) i negat#rna tužba ili
tužba +b#g u+ne$ira&an,a (a0ti# negat#ria).
4. Pra&a &lasni1ka tužba +a"tio rei vindi"atio-: akti&n# legiti$isan je isklju!ivo &lasnik?
(asi&n# legiti$isan je onaj koga tu#i a to je )rža#0 st&ari? s(#rna st&ar se mora tako
in)i&i)uali+irati da u pogledu nje nema nikakve dileme +vlasnik mora dokazati da je
vlasnik-. isto tako tre%a dokazati da tu#eni spornu stvar dr#i u posjedu.
1. Prig#&#ri kojima se mo#e %raniti tu#eni prilikom vlasni!ke parni"e: Pere$(t#rni
(rig#&#ri i )ilat#rni (rig#&#ru. 'eremptorni prigovori negiraju ili ukidaju tu#%eni
za(tjev tu#itelja +negira se da je tu#itelj %io vlasnik ili se dokazuje da je njegovo pravo
vlasništva %ilo pa prestalo i to trajno-. 4ilatorni prigovori privremeno zaustavljaju
tu#%eni za(tjev tu#itelja +zaustavlja se u!inak tu#%enog za(tjeva ali samo privremeno-.
2. Sa&,esni )ržala0:
1. $e odgovara za propast i ošte)enje stvari za vrijeme dok je on %io dr#ala".
2. $e mora da vrati one plodove koje je dala ta stvar sve dok je %io savjestan
+nesavjestan postaje trenutkom podnošenja tu#%e>-.
H. 3ma pravo na naknadu nužni9 i k#risni9 tr#3k#&a koje je u!inio na stvari.
4. 3ma pravo i na naknadu uslužni9 tr#3k#&a +troškovi radi zadovoljstva- ali ako su
oni %ili o%jektivno korisni za vlasnika.
C. Sve to mo#e da tra#i u roku od tri godine.
D. 3ma pravo reten0i,e ili +a)ržan,a dok mu vlasnik to ne izmiri& s tim da vlasnik ima
pravo da se koristi koje je stekao +plodovi&...- od%iju od ti( troškova.
H. Nesa&,esni )ržala0:
1. ;ora da vrati sve plodove koje je stvar dala>
2. *dgovara za svaku propast stvari>
H. 3ma pravo na naknadu nu#ni( i korisni( troškova>
4. 3ma pravo i na naknadu uslužni9 tr#3k#&a +troškovi radi zadovoljstva- ali ako su
oni %ili o%jektivno korisni za vlasnika.
C. Sve to mo#e da tra#i u roku tri godine>
D. Ne$a pravo reten0i,e4
C. Tužba i+ (ret(#sta&l,ene s&#,ine +a"tio pu%li"iana-: *vdje tu#itelj ne mora dokazati da je
vlasnik pošto mu je to teško& nego )e dokazati da je (ret(#sta&l,eni &lasnik. /u dokazuje
zakoniti pravni osnov i na!in sti"anja. 4akle olakšano mu je dokazivanje. /u#eni je ponovo
dr#ala" stvari. *vdje se suprotstavljaju pravni osnovi pošto mogu %iti o%a li"a koja imaju
neko pravo pa je potre%no utvrditi !ije je pravo ja)e. 2 slu!aju suprotstavljanja pravni(
osnova ja)e je pravo onoga tko mo#e da doka#e svojinu svog pret(odnika. 6ko ne mo#e da
doka#e svojinu svog pret(odnika nijedan ili ako mogu o%a& onda prednost ima teretni pravni
02
posao nad do%ro!inim. 6ko su im i ti pravni osnovi jednaki onda prednost ima li"e kod koga
se stvar nalazi. 3 ovdje se mogu ulagati (ere$(t#rni i )ilat#rni (rig#&#ri. 3sta je situa"ija
u pogledu savjesnog i nesavjesnog dr#ao"a.
D. *#) &i3estruk#g #tu2en,a: 6ko su svi sti"ao"i savjesni kod nekretnina prednost ima onaj
tko je prvi podnio za(tjev za uknji#%u& a kod pokretnina onaj kome je prvom stvar predata.
.. Negat#rna tužba +a"tio negatoria-: ovdje vlasnik ne gu%i svoju stvar nego ga tu#eni
uznemirava u vršenju prava vlasništva. 6ktivno legitimisan je vlasnik ili pretpostavljeni
vlasnik& dok je pasivno legitimisan onaj tko vrši uznemiravanje& po !ijem nalogu se vrši
uznemiravanje i u !iju korist se vrši uznemiravanje. /u#itelj mora da doka#e vlasništvo ili
pretpostavljeno vlasništvo i !in uznemiravanja. /u#eni dokazuje da ima pravo na tu radnju.
'restanak prava svojine
NOV6N/ *O:/ SG G NOVOF 7A*ONG:
1. Aednovrsnost vlasništva&
2. $ovi instituti: pravo građenja& sti"anje prava svojine od nevlasnika pored pokretni( stvari i
na nekretninama& susjedska prava
H. Regulisanje ne!eg što do sada nije %ilo regulisano: realni tereti& li!ne slu#%enosti&
4. 'relazne i završne odred%e&
C. Zalo#no pravo regulisano u "ijelosti u Zakonu o stvarnim pravima. do 03.2=
Sus,e)ska (ra&a (1lan#&i DD'.-):
, u odjelku o slu#%enostima u ud#%eniku proesora Stankovi)a i *rlovi)a&
1. /o su prava koja postoje između susjeda.
2. *na postoje na osnovu samog zakona i slu#e za regulisanje do%ri( međususjedski( odnosa.
H. Hetiri su osnovne grupe susjedski( prava:
a) 'rva grupa susjedski( prava je ona grupa koja proizilazi iz razgrani!enja nepokretnosti
+npr. drvo na međi&...-.
b) 4ruga grupa susjedski( prava je pravo jednog susjeda da uđe na par"elu drugog susjeda
da %i sa te par"ele uzeo od%jegle #ivotinje +ako pri tome na!ini štetu on )e odgovarati po
opštim na!elima za naknadu štete-. vlasnik susjedne par"ele ima pravo da to za%rani ali
pod uslovom da #ivotinje izru!i on sam.
0) /re)a grupa susjedski( prava su ona prava na osnovu koji( mo#e jedan susjed da tra#i od
drugog susjeda da ne radi neke radnje na koje %i ina)e imao pravo da nema prava ovog
njegovog susjeda +npr. da ne radi neke radnje sa kojima spodkopava vašu nekretninu-.
'ri tome se tra#i od susjeda neko ne)injenje>
)) Hetvrta grupa susjedski( prava jeste pravo da tra#iš od susjeda da on nešto uradi što
ina)e ne %i morao da uradi +npr. kišni"a se sa susjedove par"ele slijeva na vašu , vaše
pravo je tra#iti od susjeda da to reguliše-.
4. 4va su segmenta susjedski( prava koja su najinteresantnija:
6. 6$isi,e su nešto što prelazi sa jedne nekretnine na drugo nekretninu& koje ne smiju
prelaziti grani"u toleran"ije.
66. Fe2a se mo#e uređivati kada su međišni zna"i uništeni& kada se ne mogu raspoznati&
kada su polomljeni& itd. 'ostavljaju se (ra&ila u pogledu uređenja međe: međa )e se
uređivati prevas(odno na osnovu s(#ra+u$a sus,e)a& a ako nema sporazuma onda
zakon ka#e da je slijede)i na!in uređenja međe (#sl,e)n,e stan,e $irn#g (#s,e)a& a
ako se ne mo#e utvrditi ni posljednji mirni posjed onda zakon uvodi jedan novi osnov
uređenja međe na osnovu (ra&i1n#sti. Zakon postavlja presump"iju da svojina ide do
međe do kuda je međa uređena. *naj susjed koji je u!estvovao u postupku za uređivanje
03
međe mo#e pokrenuti parni"u u roku od šest mjese"i +to je prekluzivni rok , ako prođe
taj rok gu%i se pravo-.
666. ;eđu na gradskom građevinskom zemljištu određuje sud +to je do sada uređivao organ
uprave-.
C. 'ose%an !lan uređuje da je sta%lo na među u susvojini susjeda.
D. 6ko grane drve)a pređu u vazdušni prostor susjeda: zakon mu daje pravo da te grane susjed
sam posje!e.
STVARNO PRAVO
PR/;AVAN:/
24.04.2010
SGVLASN6@TVO
0. Aeste vlasništvo više oso%a na istoj stvari gdje su dijelovi ti( oso%a određeni u određenim
apsolutnim dijelovima. *vdje su dijelovi jasno određeni. ;ogu %iti određeni u razlomku&
de"imali&... Suština je da dijelovi svi( suvlasnika sa!injavaju jednu "ijelu.
2. O)n#s su&lasnika (re$a 0i,el#, st&ari: Suvlasnik u upravljanju stvari (arti0i(ira
sukladno s&#$ su&lasni1k#$ )i,elu. 6$a (ra&# na +a3titu 0i,ele st&ari4
3. O)n#s su&lasnika (re$a s&#$ su&lasni1k$ )i,elu: 2 pogledu svog suvlasni!kog dijela
ima sva ona prava koja vlasnik ima prema svojoj imovini +svoj suvlasni!ki dio mo#e da
prodaje& mijenja& zala#e&...-& %ez tra#enja saglasnosti ostali( suvlasnika. 6$a (ra&# )a se u
(#gle)u s&#g )i,ela (#na3a ka# )a ,e &lasnik4
3. ;6OEA: 2 svakom trenutku mo#e da za(tijeva dio%u. Svi suvlasni"i mogu da u!estvuju u
pro"esu dio%e& ali i ne moraju> Zakon ka#e da suvlasni"i mogu tra#iti dio%u svoji( dijelova
osim u nevrijeme za ostale suvlasnike. Zakon i određuje da se suvlasnik ne mo#e odre)i
prava na dio%u +ima pravo da tra#i izdvajanje& on se tog prava ne mo#e odre)i ali se mo#e
dogovoriti da u roku od 3 godine ne)e tra#iti izdvajanje-.
33. ;6OEA SGVLASN6B*/ 7A:/;N6>/: 'rije svega se pokušava posti)i sporazum
suvlasnika. 6ko nema sporazuma suvlasnika onda suvlasnik pokre)e sudski postupak dio%e
koji se vodi u vanparni!nom postupku. Sud tada saslušava sve suvlasnike pošto svi nu#ni
jedinstveni suparni!ari pa s toga moraju da prisustvuju. Sud zatim odlu!uje o na!inu dio%e.
'revas(odna je 5i+i1ka )i#ba što zna)i da se izdvaja iz suvlasni!ke zajedni"e jedan realni
dio i pripada suvlasniku koji tra#i dio%u. Sud vodi taj postupak uz pomo) odgovaraju)i(
vještaka.
333. Ak# se ra)i # st&ari k#,a se ne $#že (#)i,eliti onda sud konstatuje da se ne mo#e izvršiti
izi!ka dio%a. 2 takvim slu)ajevima dolazi do 0i&ilne )i#be što zna)i da se prodaje stvar u
suvlasništvu& do%ije se nova"& a zatim se dadne parti"ipiraju)i dio prema suvlasni!kom
dijelu.
31. Ak# ni,e $#gu%a ni 5i+i1ka ni 0i&ilna )i#ba: onda mo#e sud odrediti da zajedni!ka stvar
pripadne samo jednom od nji( s tim što je on du#an da ostalim suvlasni"ima nadoknadi
nov!anu vrijednost nji(ovi( suvlasni!ki( dijelova.
08
1. Ak# se )i,eli st&ar u su&lasni1k#, +a,e)ni0i k#,a se u nara&i sast#,i #) &i3e st&ari: svako
od suvlasnika mo#e da do%ije dio stvari ali ako je stvar koju sam do%io ve)e vrijednosti od
suvlasni!kog dijela onda tre%am da parti"ipiram onima koji su do%ili manji dio. Suština je
da se o%ez%jedi %alans imovinski( interesa.
8. P#sl#&i re)#&n#g u(ra&l,an,a: /o su oni poslovi koji su neop(odni da %i određena stvar
mogla normalno da unk"ioniše. 4a %i se vršili poslovi redovnog upravljanja& ako nema
saglasnosti svi( suvlasnika& mora da %ude saglasnost %ar toliko suvlasnika !iji suvlasni!ki
dijelovi iznose više od jedne polovine. *ni suvlasni"i koji su se tome usprotivili imaju pravo
na #siguran,e #) 3tete što zna)i da ako dolazi do štete uslijed o%avljanja poslova iz
redovnog upravljanja onda mora %iti ta šteta nadoknađena onome koji se usprotivio poslu.
=. P#sl#&i &anre)n#g u(ra&l,an,a: su poslovi koji se javljaju u određenim vanrednim
situa"ijama. 4a %i se vršili poslovi vanrednog upravljanja mora da %ude saglasnost svi(
suvlasnika +su poslovi kada daješ npr. ku)u pod (ipoteku& kada daješ određenu stvar u
zakup-.
7A:/;N6B*A SVO:6NA
Aeste svojina više li"a na istoj stvari kod koji( dijelovi nisu određeni ali su odredivi.
0. 6ko nije zakonom druga!ije određeno onda se supsidijarno upotre%ljavaju odred%e o
susvojini.
2. Svaki zajedni!ar upravlja u pogledu zajedni!ke stvari i svi zajedno upravljaju.
3. Svaki zajedni!ar ima pravo na zaštitu na "ijelu stvar.
8. Zajedni!ka svojina postoji između bra1ni9 su(ružnika& nasl,e)ni1ka +a,e)ni0a
+nasljeđivanjem se pravo vlasništva sti)e momentom smrti ostavitelja ali do provođenja
ostavinskog riješenja nasljedni"i imaju zajedni!ku svojinu-& etažna s&#,ina +zajedni!ka
svojina postoji na zajedni!kim dijelovima stam%ene zgrade-.
=. Svaki zajedni!ar mo#e tra#i da zajedni!ka svojina prestane na taj na!in što )e se utvrditi
zajedni!ki dijelovi zajedni!ara. 5ada se ti dijelovi utvrde i odrede onda je to susvojina.
/TA<NA SVO:6NA
4o sada je %io kon"ept eta#ne svojine ovakav: ima se pravo svojine na svom stanu& odnosno eta#no
vlasništvo& to je glavno pravo koje se ima u pogledu nekretnine. 6k"esorno odnosno sporedno
pravo je %ilo pravo zajedni!ke svojine na zajedni!kim dijelovima zgrade. /re)e pravo koje je %ilo je
%ilo pravo suvlasništva na zemlji na kojoj se zgrada nalazi saglasno mom dijelu odnosno koliko moj
stan parti"ipira u toj zgradi.
Zemljište na kojem se nalazi zgrada je glavna stvar& a zgrada jeste ak"esor. Sada imaju)i u vidu
na!elo pravnog jedinstva nekretnine odnosno na!elo superi"ies solo "edit& sad zakon eta#nu
svojinu deiniše kao svojinu na pose%no dijelu zgrade koja je neodvojivo povezana sa suvlasni!kim
dijelovima na zgradi i pripadaju)im dijelom zemljišta. Sada je glavno pravo kod eta#ne svojine
pravo su&lasni3t&a. $ije glavno pravo pravo svojine na stanu koju niko ne osporava nego je glavno
pravo da se vidi koliko taj stan parti"ipira u određenoj zgradi sa suvlasni!kim dijelom. 3z toga se
onda izvla)e sva prava.
'restankom suvlasništva na zgradi prestaje i eta#na svojina na stanu. 'restankom eta#ne svojine na
0=
stanu ne mora da prestane pravo suvlasništva. Suvlasništvo je "entralno pravo koje eta#ni vlasnik
ima. Bta#ni vlasnik mo#e da ima pravo eta#nog vlasništva a ne mora na pose%nom dijelu zgrade
koji je sposo%an da %ude stan ali pod uslovom da ima ugovor o dio%i& izjavu o dio%i& uknji#enje
eta#ne svojine& itd.
Bta#ni vlasnik ima pravo i na zajedni!kim dijelovima& a isto tako ima pravo i na zemljištu. Suština
"ijele pri)e je da je va#no koliki suvlasni!ki dio ima pojedina" u zgradi.
Bta#ni vlasni"i su tre%ali u roku od godine dana sklopiti međusuvlasni!ki ugovor& tre%ali su odrediti
upravnika. 6ko se ne odredi upravnik onda privremenog upravnika određuje jedini"a lokalne
samouprave.
Bta#ni vlasni"i uspostavljaju +a,e)ni1ku re+er&u koja slu#i za određene troškove koji nastaju
stanovanjem u određenoj zgradi. Zajedni!ka rezerva se pravi na osnovu pokazatelja određeni(
predvidivi( troškova.
Bta#nom svojinom potre%no je usaglasiti tri interesa: interes vlasnika stana u pogledu vlasništva na
stanu& vlasništvo na zjadni!kim prostorijama i vlasništvo na zemljištu.
SLG<E/NOST6 SLG<NOST6
Stvarna prava su (ra&# s&#,ine kao "entralno pravo i ograni!ena stvarna prava: slu#%enost& zalo#no
pravo& pravo građenja i pravo realnog tereta.
Pra&# slu#%enosti je stvarno pravo određenog li"a da koristi tuđu stvar ili da tra#i od vlasnika te
stvari da se uzdr#i od ne)ega što %i ina)e kao vlasnik mogao da radi.
*arakteristike #)n#sn# na1ela služben#sti:
0. Ae #grani1en# stvarno pravo +ograni!eno je pravom vlasništva te stvari-.
2. $e mo#e postojati na 1ini)bu +ne mo#e se vlasnik poslu#ne stvari natjerati da nešto !ini-.
3. Slu#%enost mora da %ude k#risna.
8. Slu#%enost se mora izvršavati K>6V6L6T/RK što zna)i na na!in na koji se najmanje
optere)uje poslu#no do%ro.
=. Slu#%enosti su ne(ren#si&e.
?. Slu#%enosti su ne),el,i&e.
P#)i,ela služben#sti na:
0. St&arne i li1ne: 2 zavisnosti od toga u !iju korist slu#%enost postoji. 6ko postoji u korist
stvari onda je to stvarna& a ako postoji u korist li"a onda je to li!na.
2. P#+iti&ne i negati&ne: 'ozitivne su one kad titular slu#%enosti vrši određeni sadr#aj prava
slu#%enosti& a negativne su one kad se tra#i od vlasnika poslu#nog do%ra da ne !ini nešto što
%i tre%ao da !ini i mogao da !ini.
3. *u%ne i (#l,ske: Zavisi od povlasnog do%ra. 6ko su ustanovljeni u korist ku)e onda su
ku)e& a ako su ustanovljeni u korist povlasnog do%ra zemljišta onda su poljske +via
intera"tus: slu#nost prolaza pješi"e& slu#nost progona stoke& slu#nost prolaza zapregom&...-.
4. Vi)l,i&e i ne&i)l,i&e
=. Tra,ne i (#&re$ene: 2 okviru povremeni( interesantne su tzv. sezonske slu#%enosti
+postoje samo u određeno do%a-.
STVARN/ SLG<E/NOST6
Stvarne slu#%enosti su pravo vlasnika određene nekretnine da za potre%e te nekretnine koja se zove
0?
povlasno do%ro koristi određenu drugu nekretninu koja se zove poslu#no do%ro ili da za(tijeva od
vlasnika poslu#nog do%ra da ne vrši određene radnje na koje %i ina)e imao pravo. Stvarna
slu#%enost postoji u korist stvari. 5ako %i došlo do stvarne slu#%enosti potre%no je postojanje dvije
nekretnine: poslu#no i povlasno do%ro.
ST6>AN:/ STVARN6J SLG<E/NOST6:
0. Pra&ni (#sa#: 'ravni posao mora da %ude u pismenom o%liku kako %i mogao da %ude
osnov za uknji#%u u Z5. Slu#%enosti se uknji#avaju u Z5 kao teret nekretnine u korist
nekretnine. ;odu aIuirendi je uknji#%a. 2 trenutku uknji#%e sti!e se pravo stvarne
slu#%enosti& što zna!i da uknji#%a ima konstitutivni karakter.
2. O)luk#$ su)a ili )rug#g na)ležn#g #rgana: 'ravosnaznoš)u sudske odluke ili
kona!noš)u odluke upravnog organa. 2knji#%a ima deklaratorni karakter. $aj!eš)i na!in
otvaranja stvarne slu#%enosti odlukom suda jeste nužni (r#la+. Rije) je o prolazu koji je
nu#no otvoriti. 4a %i došlo do otvaranja nu#nog prolaza odlukom suda moraju da %udu
ispunjena dva esen"ijalna uslova: prvi uslov je da određena nekretnina nema nikakve veze
sa javnim putem ili da nema dovoljne veze sa javnim putem. drugi uslov je da korist koju
određena par"ela do%ije sti)e otvaranjem nu#nog prolaza premašuje štetu koju trpi poslu#no
do%ro time što se otvara nu#ni prolaz. 1lasnik poslu#nog do%ra ima pravo na naknadu štete.
Zakon +abran,u,e otvaranje nu#nog prolaza kroz dvorište. 2 presudi se mora naglasiti
kakav nu#ni prolaz se otvara i u korist koje par"ele. Ski"a vještaka geometra uvijek je
sastavni dio sudske odluke. $u#ni prolaz se sti%e momentom (ra&#snažn#sti su)ske
#)luke. 2knji#%a ima samo deklaratoran karakter.
• Sli!no jeste i kod dio%e kod suvlasništva +za one par"ele koje nemaju prava slu#%enosti-&
isto tako i u ostavinskom postupku ako je ostavitelj odredio da se u tom postupku tre%aju
osnivati određeni slu#%enosti sud )e onda donošenjem ostavinskog rješenja zasnivati
određene slu#%enosti.
3. O)rža,e$: se pravo slu#%enosti sti)e prolaskom od 20 godina ako se vlasnik poslu#nog
do%ra ne protivi. 3stekom zadnjeg dana 20 godina sti)e se pravo stvarne slu#%enosti u korist
povlasne par"ele. $akon što se stekne pravo stvarne slu#%enosti vlasnik poslu#nog do%ra
mo#e tra#iti ukidanje tog prava. *dluka su)a ima samo )eklarat#rni karakter& isto i
ukn,ižba. Zakon o stvarnim pravima uvodi jednu novinu: ako je slu#%enost takve vrste da
se mo#e samo rijetko izvršavati onda se pravo stvarne slu#%enosti odr#ajem sti)e ako
određeno li"e koristi to pravo u korist svoje nekretnine najmanje tri puta kad mu se ukazala
prilika i iskoristio je u periodu od 20 godina.
7A@T6TA PRAVA STVARN/ SLG<E/NOST6:
0. /ipi!na tu#%a na za zaštitu prava stvarne slu#%enosti& petitorna tu#%a na osnovu prava& je tzv.
a0ti# 0#n5es#ria. Akti&n# legiti$isan je vlasnik povlasnog do%ra& koji podnosi tu#%u protiv
vlasnika poslu#nog do%ra koji je (asi&n# legiti$isan. 'asivno legitimisano je i svako tre)e
li"e koje na neki na!in ometa izvršavanje sadr#aja stvarne slu#%enosti. *vo je tipi!na tu#%a
za zaštitu prava slu#%enosti koju podnosi uvijek vlasnik povlasnog do%ra protiv naj!eš)e
vlasnika poslu#nog do%ra.
2. /u#%a pretpostavljenog ovlaš)enika prava stvarne slu#%enosti.
3. 4r#avinske tu#%e kod posjeda prava stvarne slu#%enosti. 2 tom slu)aju se ne dokazuje pravo
nego posjed prava.
PR/STANA* PRAVA STVARN/ SLG<E/NOST6:
0. Pr#(ast poslu#nog do%ra.
2. *#ns#li)a0i,a što zna)i da jedno li"e postane vlasnik i poslu#nog i povlasnog do%ra.
3. O)reknu%e #&la3%enika stvarne slu#%enosti: imam pravo da se odreknem prava koje postoji
u korist moje par"ele. naravno to mo#e samo titular prava odnosno vlasnik povlasnog do%ra.
8. 6s(un,en,e$ usl#&a istek#$ r#ka ako je slu#%enost osnovana pod uslovom ili do isteka
0@
određenog roka.
=. 7b#g ne&r3en,a: $evršenje prava stvarne slu#%enosti se mo#e maniestovati u dva vida:
kao tzv. +astar,el#st +kao što se pravo sti"anja stvarne slu#%enosti sti)e izvršavanjem tog
prava u periodu 20 godina& tako se pravo stvarne slu#%enosti gu%i ako se ne vrši u periodu
od 20 godina& pravo se gu%i po zakonu odnosno eJ lege- i kao liberat#rna u+uka(i,a
+vlasnik poslu#nog do%ra za%rani ovlaš)eniku stvarne slu#%enosti prolazak preko njegovog
zemljišta. poslije te za%rane vlasnik povlasnog do%ra 3 godine ne prolazi. istekom roka od 3
godine gu%i se pravo stvarne slu#%enosti-
?. *a)a služben#st i+gubi ra+u$nu s&r9u: Stari zakon je rekao da stvarna slu#%enost
prestaje kad postane nepotre%na. 2 novom zakonu piše da stvarna slu#%enost mo#e da
prestane ako izgu%i razumnu svr(u %ez o%zira na pravni osnov za koji je osnovana.
L6BN/ SLG<E/NOST6
'rošli zakon nije normirao li!ne slu#%enosti& ali su postojale pošto i( je zakon taksativno na%rajao u
!lanu ?0 +plodu#ivanje& upotre%a i pravo stanovanja- ali je %ilo prepušteno repu%li!kim i
pokrajinskim skupštinama da to normiraju ali oni to nikad nisu uradili.
/ri su vrste li!ni( slu#%enosti: (l#)#uži&an,e +usus ru"tus-& u(#treba +usus- i (ra&# stan#&an,a
+(a%ita"ija-.
Di!ne slu#%enosti postoje u korist li"a. *ne traju određeno vrijeme ukoliko je to dogovoreno&
najkasnije do smrti tog li"a& s tim što se mo#e dogovoriti da je li!na slu#%enost zasnovana i za
njegovog nasljednik i onda prestaje sa smr)u tog nasljednika.
Pl#)#uži&an,e (usus 5ru0tus):
0. Aeste najšira DS. /o je pravo na ne#grani1en# korištenje određene stvari %ez povrede njene
suštine odnosno supstan"e.
2. Pre)$et plodou#ivanja mo#e da %ude nekretnina ili (#kretnina koja nije potrošna +ako je
potrošna mo#e da %ude izuzetno plodu#ivanje na potrošnoj ali je to tada tzv. ne(ra&#
(l#)#uži&an,e-.
3. 'lodou#ivala" ima (ra&# da svoja #&la3%en,a prenese na neko )rug# li0e. 2#ivala"
upotre%e ne mo#e> 'lodou#ivala" mo#e neograni!eno da koristi stvar.
8. Tr#3k#&i re)#&n#g #)rža&an,a st&ari: pripadaju plodou#ivao"u +neograni!eno koristi
stvar& uzima plodove& ima pravo i na "ivilne plodove& z%og toga mora da snosi i troškove
redovnog odr#avanja stvari-.
=. Tr#3k#&i &anre)n#g #)rža&an,a st&ari: Snosi vlasnik stvari. 1lasnik stvari ima akti!ki
samo golu svojinu. *n mo#e da proda stvar& ali li"e koje kupuje ono stupa u prava i o%aveze
pret(odnika& dakle ono mora da respektuje da postoji određeno pravo plodou#ivanja na toj
stvari. Z%og toga je vrijednost te stvari %itno smanjena.
?. Ri+ik slu1a,ne (r#(asti st&ari: Snosi vlasnik stvari.
'lodou#ivanje tra,e do isteka ug#&#ren#g &re$ena ili do s$rti (l#)#uži&ala0a. 'lodou#ivanje se
ne $#že nasli,e)iti> 3zuzetno se mo#e odrediti da plodou#ivanje se ustanovljava i za nasljednika i
tad prestaje sa smr)u tog nasljednika.
G(#treba (usus):
0. /o je tzv. ne(ra&# (l#)#uži&an,e. /o je plodou#ivanje u puno manjem kapa"itetu. /o zna!i
da titular prava upotre%e ima pravo da određenu stvar upotre%ljava samo za se%e ili !lanove
svoje porodi"e %ez povrede suštine stvari.
2. 'ravo upotre%e se ne $#že prenijeti na )rug# li0e.
3. 'redmet su nekretnine ili nepotrošne pokretnine +a mo#e %iti neprava upotre%a ako su
potrošne pokretnine-.
8. Tr#3k#&e #)rža&an,a st&ari snosi vlasnik stvari.
0E
Pra&# stan#&an,a ili (ra&# 9abita0i,e:
0. Aeste pravo odnosno li!na slu#%enost na osnovu koje titular tog prava ima pravo da koristi
određeni stan u svr(u stanovanja do određenog vremena.
2. *n mo#e pravo li!ne slu#%enosti upotre%e stanovanja koristiti sa !lanovima svoje porodi"e.
$ema pravo dovođenja drugi( li"a.
'RB4616$AB 0E.0=.2000.
7ALO<NO PRAVO (7P):
, do sada je %ilo zalo#no pravo normativno razdvojeno: Z' na pokretnim stvarima i Z' na pravima
je %ilo normirano u zakonu u o%liga"ionim odnosima. Z' na nekretninama odnosno (ipoteka je %ila
normirana u zakonu o svojinskopravnim odnosima.
, sada osim Zakona o stvarnim pravima RS& za Z' su sada zna!ajni još neki zakoni: registarsko
pravo koje je normirano okvirnim zakonom o zalogu BiK iz 2008. godine. Zakon o zemljišnim
knjigama +pošto određuje uslove za upis (ipoteke-. Zakon o izvršnom postupku +normira izvršenje
namirenja zalo#nog povjerio"a-& Zakon o ste!ajnom postupku +po njemu se vidi kakav je pravni
polo#aj zalo#nog povjerio"a kada njegov du#nik padne pod ste!aj& tada ima status ra+lu1n#g
(#&,eri#0a i ima pravo da se odvojeno namiri-.
PO:AF:
' Z' je ograni!eno stvarno pravo na tuđoj stvari na osnovu kojeg zalo#ni povjerila" ima pravo da se
iz zalo#ene stvari odnosno prava namiri ako du#nik o dospjelosti ne isplati svoju o%avezu prema
povjerio"u.
, Z' je spe"ii!no pošto je to jedino ograni!eno stvarno pravo koje ne mo#e samostalno da postoji.
Z' pretpostavlja postojanje još nekog prava& a Z' slu#i za o%ez%jeđenje tog prava. Z' je
aks"esorno& sporedno& supsidijarno: ono mo#e postojati ako postoji glavno potra#ivanje& a glavno
potra#ivanje se %azira na o%liga"ionom odnosu između povjerio"a i du#nika.
, 5od Z' postoje dva pravna odnosa: osnovni prvavni odnos a to je o%liga"ioni pravni odnos +npr.
ugovor o zajmu& kreditu&...-& taj o%liga"ioni odnos se o%ez%jeđuje sa institutom Z'& što zna!i da je
Z' sporedno& aks"esorno pravo i ono slu#i za o%ez%jeđenje namirenja povjerio"a iz osnovnog
odnosa odnosno o%liga"ionog odnosa.
PRAVNA PR6RO;A:
' Z' je stvarno pravo.
'ored osnovne unk"ije da slu#i za o%ez%jeđenje namirenja povjerio"a& Z' slu#i i da vrši psi(ološki
pritisak na du#nika da izmiri svoju o%avezu. Aoš jedna unk"ija Z' je jako %itna a to je unk"ija
$#bili+at#ra odnosno akti&at#ra: to zna!i da pomo)u Z' du#nik mo#e da o%ez%jedi mnogo
povoljnije uslove za kreditiranje ili povoljnije uslove kod nekog drugog pravnog posla.
0:
4vije su vrste o%ez%jeđenja potra#ivanja: st&arn#(ra&na sre)st&a #be+b,e2en,a +npr. (ipoteka- i
druga vrsta su tzv. li1na ili #bliga0i#n# (ra&na.
OSNOVNA NAB/LA 7P:
' Z' je vrlo slo#en pravni institut gdje se sa jedne strane nalazi zalo#ni povjerila" a sa druge strane
zalo#ni du#nik& nalaze se i neka tre)a li"a i drugi povjerio"i
, zalo#ni du#nik ne mora da %ude du#nik iz o%liga"ionog odnosa>
, na1el# aks0es#rn#sti: Z' je sporedno i ne mo#e postojati samo. o%liga"iono pravni odnos jeste
glavni odnos> 'restankom o%liga"ionog odnosa prestaje i Z'. Z' mo#e postojati pod uslovom za
%udu)e potra#ivanje& dakle potra#ivanje koje još nije nastalo& a to je izuzetak od na!ela
aks"esornosti +ovdje potra#ivanje još ne postoji& mogu)e je da )e nastati>-. 3na!e je određeno da
potra#ivanje mora %iti: #)re2en# n#&1an# ili bar $#ra biti #)re)l,i&#4 3sto tako u pogledu
potra#ivanja postoji jedan izuzetak& a to je institut $aksi$alne 9i(#teke što zna!i da potra#ivanje
mora %iti određeno ili odredivo %ar u najve!em iznosu +to je u slu!aju kada se ne zna visina
potra#ivanja& a zakonodava" je rekao kako ne %i %ilo pravne nesigurnosti mora se odrediti najviši
iznos& mo#da )e on %iti manji ali viši ne mo#e %iti-.
' na1el# s(e0i,aln#sti: zna!i da ta!no određena stvar garantuje za ta!no određeno potra#ivanje.
' na1el# ne),el,i&#sti: zna!i da "ijela stvar garantuje za namirenje "ijelog potra#ivanja. Z' mora da
o%ez%jedi %alans interesa povjerio"a i du#nika z%og !ega su u Zakonu o stvarnim pravima navedena
dva izuzetka: (r&i i+u+etak ka#e ovako& ako zalo#ni du#nik otuđi dio nekretnine koji je manji od
0F= potra#ivanja a i dalje ima garan"iju koja je dovoljna za o%ez%jeđenje potra#ivanja& onda je takvo
prometovanje validno. )rugi i+u+etak je ako se sa više stvari garantuje namirenje potra#ivanja i
ako se smanji potra#ivanje onda zalo#ni du#nik mo#e tra#iti da sud ograni!i Z' na neke od
predmeta koji su %ili u po!etku kao o%ez%jeđenje potra#ivanja povjerio"a ali ostaje toliko predmeta
koliko je dovoljno za namirenje povjerio"a.
' na1el# #5i0i,eln#sti: zna!i da se namirenje zalo#nog povjerio"a mo#e vršiti u sudskom postupku
+ne mo#e povjerila" sam da uzme stvar i da je proda-. *vdje se smatra da )e sud kao dr#avni organ
nja%olje štiti interese du#nika& da )e taj postupak %iti sproveden po svim pravilima struke i nauke.
5ruto primjenjivanje na!ela oi"ijelnosti dovodi do usporenja pravnog prometa pa je zakonodava"
predvidio određene i+u+etke: ako se radi o Z' na pokretnim stvarima i pravima i ako du#nik da
izri!ito pisano odo%renje da se prodaja mo#e vršiti mimo suda onda povjerila" mo#e sam da izvrši
tu prodaju. 5od trgova!ki( pravni( poslova ako nije du#nik izri!ito za%ranio a isto je rije! o
pokretnim stvarima onda se mo#e isto prodati mimo suda +privreda za(tijeva %rzi pro"es-.
'ovezano sa na!elom oi"ijelnosti postoji jedna za%rana u ugovoru o zalogu koja datira iz rimskog
prava a onda se zove leL 0#$$iss#ria što zna!i da je za%ranjeno da se u ugovoru o zalogu zalo#ni
povjerila" i zalo#ni du#nik dogovore da ako du#nik ne izvrši svoju o%avezu da )e povjerila" postati
vlasnik zalo#ene stvari. $a taj na!in zakon štiti du#nika& pošto se smatra da %i on ina!e pristao na tu
odred%u pošto je u nepovoljnijem polo#aju. /o je mogu)e u momentu dospjelosti o%aveze>
Zakon o stvarnim pravima ne tra#i pose%ne uslove kada je u pitanju promet pokretni( stvari
+neormalan& konsensualan& ne podlije#e nikakvoj pose%noj ormi- ali je odredio postupak kada je u
pitanju promet nekretnina. 5od nas ugovor o (ipote"i mora da %ude u pisanom o%liku i u takvom
o%liku koji se za(tijeva za promet nekretnina. Za(tjeva se notarska o%rada.
'*4ABD6:
, prema vrsti zalo#enog predmeta: Z' na pokretnim stvarima i Z' na nepokretnim stvarima
+(ipoteka-& s tim što postoji i Z' na pravima +Z' na pravima je spe"ii!na vrsta Z' u pogledu kojeg
postoje mnoga pravila koja se primjenjuju u pogledu Z' na pokretnim stvarima-.
, prema na!inu nastanka:
11 do%rovoljno Z' +mo#e da nastane putem ugovora i putem testamenta& do%rovoljno Z' na
pokretnim stvarima se sti!e predajom& i tu je pravni osnov +iustus titulus- ugovor a modus
20
aIuirendi jeste predaja& kod Z' na nekretninama jeste iustus titulus ugovor koji je notarski
o%rađen& a modus aIuirendi jeste upis u Z5-& mo#e %iti (rinu)n# +osniva se u na osnovu
odluke suda donesene u postupku prinudnog osiguranja potra#ivanja-.
11 sudsko Z': mo#e %iti (rinu)n# +u izvršnom postupku- i )#br#&#l,n# +u izvršnom postupku
na osnovu sporazuma stranaka-. na pokretnim stvarima sudsko Z' nastaje popisom zapljene
stvari. a Z' na nekretninama upisom u Z5
11 zakonsko Z': generalno nastaje kada %udu ispunjeni zakonom predviđeni uslovi& tu uknji#%a
ne mo#e imati konstitutivni karakter&
7P NA PO*R/TN6F STVAR6FA
, vu!e genezu iz rimskog prava& tzv. pignus ili ru!na zaloga.
, pignus nastaje tako što se zaklju!i ugovor o zalogu i izru!i se zalo#ena stvar zalo#nom povjerio"u.
, du#nik je na taj na!in u nepovoljnom polo#aju pošto mora izru!iti stvar povjerio"u& sa druge strane
je povjerila" u nepovoljnom polo#aju jer on mora da !uva to stvar +momentom predaje povjerio"u
na njega prelazi rizik propasti i svi ostali rizi"i koji mogu toj stvari da se dese-. z%og toga se Z' na
pokretnim stvarima u praksi sve manje upotre%ljava.
, predmet Z' mo#e %iti ona pokretna stvar koja se mo#e unov!iti& ne mo#e stvar koja nije u prometu
+res eJtra "ommer"ium ne mo#e- pošto se ne mo#e unov!iti. pored "ijele stvari je nesumnjivo da se
mo#e unov!iti i suvlasni!ki dio.
, prava zalo#nog povjerio"a kod ru!ne zaloge: prve tri su iste za ru!nu zalogu i za (ipoteku>
0. pravo namirenja: to je esen"ija Z'& Z' postoji z%og namirenja& nema Z' ako nema namirenja
+naravno ako du#nik izvrši svoju o%avezu ne dođe do namirenja-. Z' je tu da %i garantovalo
namirenje. zalo#ni povjerila" ima pravo da se namiri po isteku roka dospjelosti& ako du#nik
ne ispuni svoju o%avezu.
2. pravo prvenstva: tu se određuje koji zalo#ni povjerila" ima pravo da se namiri& kojim
redosljedom. generalno pravilo kod Z' jeste da svaki zalo#ni povjerila" +ru!na zaloga ili
(ipoteka- ima pravo prvenstva u odnosu na svakog o%i!nog odnosno (irograenog
povjerio"a +o%i!ni povjerila" je zaklju!io prije pravni posao& tre%ao %i po nekoj logi"i da ima
prednost međutim zalo#ni o%ez%jeđeni povjerila" %ez o%zira kad je zaklju!en ugovor o
zalogu on uvijek ima prednost nad o%i!nim povjerio"em-. druga dimenzija prava prvenstva
je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalo#ni( povjerila"a +kad je više Z' na istoj stvari-
gdje va#i rimsko na!elo prior tempore potior iure , raniji u vremenu ja!i u pravu.
3. pravo sledovanja: zna!i da zalo#ni povjerila" ima pravo da se namiri %ez o%zira u !ijim
rukama se nalazi zalo#ena stvar +iako se npr. nakon toga proda-.
8. spe"ii!na prava zalo#nog povjerio"a kod ru!ne zaloge:
=. pravo na posjed zalo#ene stvari +ru!na zaloga nastaje predajom u posjed-.
?. pravo upotre%e i u%iranja plodova: to pravilo je dispozitivnog karaktera. stranke se mogu
dogovoriti da zalo#ni povjerila" ima pravo upotre%e i u%iranja plodova ali u tom slu!aju se
koristi koje zalo#ni povjerila" ima od toga od%ijaju od troškova& kamata i glavni"e.
@. pravo na dopunu zaloge: ako zalo#eni predmet ima neki materijalni ili pravni nedostatak
koji mo#e dovesti do ote#anja realiza"ije Z' onda zalo#ni povjerila" ima pravo da tra#i da se
dopuni zaloga
PO;7ALOAA je kad zalo#ni povjerila" zalo#i svoje potra#ivanje koje ima zalo#i radi
o%ez%jeđenja nekog potra#ivanja koje on ima prema nekom tre)em li"u +postoji i institut
nad(ipoteke-. Zalo#ni du#nik se o tome o%avještava i poslije tog o%avještenja zalo#ni du#nik mora
da isplati podzalo#nom povjerio"u ono što je du#an svom zalo#nom povjerio"u.
PR/STANA* 7P NA PO*R/TN6F STVAR6FA:
, propaš!u stvari&
, odri"anjem zalo#nog povjerio"a&
20
, konuzijom: kad se potra#ivanje i dug spoje u jednoj oso%i&
, konsolida"ijom: kada povjerila" postane vlasnik zalo#nog predmeta&
, ispunjenjem uslova&
, protekom roka.
7P NA PO*R/TN6F STVAR6FA ' T7V. R/A6STARS*O 7ALO<NO PRAVO:
, u Zakonu o stvarnim pravima je taj institut samo predviđen. u BiK je 2008. godine ve! donesen
Zakon o registarskom zalo#nom pravu.
, ovaj registar vodi ;inistarstvo pravde BiK.
, to je Z' na pokretnim stvarima i pravima&
, pošto ima pignus sve manju primjenu u praksi pošto ne odgovara ni du#niku ni povjerio"u onda je
došlo do toga da se pokretna stvar ne predaje zalo#nom povjerio"u nego stvar du#nik zadr#ava u
svom posjedu ali i( upiše u određeni registar i to je garan"ija zalo#nog povjerio"a. to je tzv.
be+)rža&inska +al#ga na (#kretni$ st&ari$a.
, danas je u svijetu najve!i razvoj u Z' u pogledu %ezdr#avinske zaloge na pokretnim stvarima.
, pošto se stvar registruje u ;inistarstvu pravde BiK svako tre)e li"e zna ako %i npr. (tjelo kupiti to
stvar da je zalo#ena ((ubli0itet).
7P NA PRAV6FA:
, 5oja prava se mogu zalo#itiL Samo ona koja se mogu odvojiti od li"a i koja su u pravnom
prometu.
, do%rovoljno Z' na 9arti,a$a #) &ri,e)n#sti koje glase na donosio"a& povjerila" sti!e jednako
kao i na pokretnim stvarima& na 9arti,a$a (# nare)bi +al#žni$ in)#sa$ent#$& na 9arti,a$a
k#,e glase na i$e& kao i na potra#ivanjma putem ustupanja radi osiguranja i o%avještenjem du#nika
o tom ustupanju.
, )#br#&#l,n# 7P na ostalim pravima sti!e se na na!in koji je predviđen za prenos ti( prava& ako
pose%nim zakonom nije druga!ije određeno.
7P NA N/*R/TN6NAFA (J6POT/*A):
, to je Z' gdje za o%ez%jeđenje potra#ivanja garantuje određena nekretnina.
, predmet (ipoteke mo#e %iti svaka nekretnina koja je u prometu. sa nekretninom su zalo#eni i njeni
pripad"i. mo#e da %ude i suvlasni!ki dio a mo#e da %ude i nekretnina u zajedni!koj svojini pod
uslovom da svi zajedni!ari tu nekretninu zalo#e.
, prava zalo#nog povjerio"a kod (ipoteke:
0. pravo namirenja: to je esen"ija Z'& Z' postoji z%og namirenja& nema Z' ako nema namirenja
+naravno ako du#nik izvrši svoju o%avezu ne dođe do namirenja-. Z' je tu da %i garantovalo
namirenje. zalo#ni povjerila" ima pravo da se namiri po isteku roka dospjelosti& ako du#nik
ne ispuni svoju o%avezu.
2. pravo prvenstva: tu se određuje koji zalo#ni povjerila" ima pravo da se namiri& kojim
redosljedom. generalno pravilo kod Z' jeste da svaki zalo#ni povjerila" +ru!na zaloga ili
(ipoteka- ima pravo prvenstva u odnosu na svakog o%i!nog odnosno (irograenog
povjerio"a +o%i!ni povjerila" je zaklju!io prije pravni posao& tre%ao %i po nekoj logi"i da ima
prednost međutim zalo#ni o%ez%jeđeni povjerila" %ez o%zira kad je zaklju!en ugovor o
zalogu on uvijek ima prednost nad o%i!nim povjerio"em-. druga dimenzija prava prvenstva
je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalo#ni( povjerila"a +kad je više Z' na istoj stvari-
gdje va#i rimsko na!elo prior tempore potior iure , raniji u vremenu ja!i u pravu.
3. pravo sledovanja: zna!i da zalo#ni povjerila" ima pravo da se namiri %ez o%zira u !ijim
rukama se nalazi zalo#ena stvar +iako se npr. nakon toga proda-.
8. spe"ii!na prava zalo#nog povjerio"a kod (ipoteke:
=. pravo na prodaju zaloga prije vremena dospjelosti +zna!i ako se du#nik ponaša tako da
22
smanjuje vrijednost zalo#ene nekretnine& zalo#ni povjerila" ima pravo zatra#iti da sud
opozori du#nika da se tako više ne ponaša& ako se du#nik i pored upozorenja nastavi tako da
ponaša onda (ipotekarni povjerila" ima pravo da tra#i namirenje i prije vremena dospjelosti.
kod ovoga du#nik doprinosi da dođe do prijevremenog namirenja pošto je stalno uništavao i
na taj na!in smanjivao vrednost zalo#ene nekretnine-.
?. nema pravo na upotre%u zalo#ene nekretnine: zalo#ena nekretnina uvijek ostaje u posjedu
zalo#nog du#nika. (ipotekarni povjerila" se o%ez%jeđuje sa upisom u javne knjige. na!in
nastanka kod do%rovoljne (ipoteke i kod sudske (ipoteke jeste uknji#%a u javne knjige
+modus aIuirendi-.
5od (ipoteke je došlo do najviše novina koja predviđa zakon:
, raspolaganje neiz%risanom (ipotekom: ovdje je došlo do odstupanja od na!ela aks"esornosti.
(ipoteka nastaje uknji#%om u javne knjige što zna!i da i prestaje %risanjem iz javni( knjiga. kada
prestane potra#ivanje za koje garantuje određena nekretnina du#nik ima pravo da (ipoteku koja je
garantovala za prošlo potra#ivanje& prenese na neko drugo potra#ivanje nekog drugog povjerio"a.
primjer: imaš više (ipotekarni( povjerila"a i to prvog& drugog& tre)eg itd. reda& (ipotekarni
povjerila" prvog reda se namiri tako što mu du#nik plati potra#ivanje& njegova (ipoteka prestaje
pošto nema potra#ivanja , to ne zna!i da (ipoteka drugog ranga postaje (ipoteka prvog ranga nego
du#nik prenosi tu svoju (ipoteku na novo potra#ivanje ali to novo potra#ivanje ne smije da %ude
ve)e od ovog dosadašnjeg potra#ivanja.
, za%ilje#%a zadr#avanja prvenstvenog reda: u slu!aju %risanja (ipoteke vlasnik (ipoteke odnosno
zalo#ene nekretnine mo#e za%ilje#iti prvenstveni red na neko novo potra#ivanje kojem )e on
garantovati u roku od 3 godine s tim što (ipoteka umjesto koje )e stupiti nova (ipoteka )e da
prestati ako se stara ne iz%riše u roku od godine dana.
, amortiza"ija (ipoteke: Z' na nepokretnostima prestaje ukidanjem na osnovu odluke
zemljišnoknji#nog suda i %risanjem iz zemljišne knjige
• ako je proteklo najmanje 30 godina od uknji#enja (ipotekarnog potra#ivanja& a u slu!aju kad
ima dalji( upisa koji se odnose na nju , od posljednjeg od ti( upisa&
• ako nije mogu)e prona)i one koji su prema upisima ovlaš)eni& ni nji(ove pravne sljednike&
• ako kroz ovo vrijeme nisu za(tijevani niti primljeni glavni"a ni kamate& niti se pravo na koji
drugi na!in ostvarilo.
Sud )e u gornjim slu!ajevima o%javiti oglas da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na
(ipotekarnom potra#ivanju ili u vezi sa njim& te odrediti rok od godinu dana za prijavu& uz
navođenje posljednjeg kalendarskog dana za podnošenje prijave. *glas se o%javljuje u Slu#%enom
glasniku RS i na oglasnoj ta%li suda& a po potre%i i na drugi odgovaraju)i na!in. 6ko u tom roku
nema prijava sud )e dopustiti amortiza"iju (ipotekarnog potra#ivanja i odrediti %risanje (ipoteke i
drugi( upisa koji se na nju odnose. 6 ako %ude u određenom roku podnesena prijava onda )e sud
o%avijestiti onoga koji za(tijeva amortiza"iju& i uputiti ga na parni"u o postojanju (ipotekarnog
potra#ivanja& i o%ustaviti postupak amortiza"ije.
$a kraju zakona u pose%nim odred%ama postoje odred%e o %risanju (ipoteke koje su nastale prije
prelaska nekretnine u društveno vlasništvo: ako se neko li"e u roku od godinu dana javi onda )e se
voditi parni"a u sudu.

'RBS/6$65 K3'*/B5B:
0. kad prestane potra#ivanje prestane i (ipoteka ali je potre%no i %risanje iz javni( knjiga.
2. propaš)u zalo#ene nekretnine.
3. odreknu)em zalo#nog povjerio"a.
8. konuzijom: kad se potra#ivanje i dug spoje u jednoj oso%i.
=. konsolida"ija: ako (ipotekarni povjerila" postane vlasnik zalo#ene nekretnine.
?. ispunjenjem uslova.
23
@. protekom roka.
E. prodajom nekretnina za pla)anje duga (ipotekarnog du#nika.
:. amortiza"ija.
Z6AB4$3H56 3D3 S3;2D/6$6 K3'*/B56 zna!i da više nekretnina garantuje za namirenje
potra#ivanja. /e nekretnine ne moraju da pripadaju jednom li"u. Zalo#ni povjerila" ima pravo da
odlu!uje iz koji( nekretnina )e da se namiri.
Z6</3/6: Zalo#ni povjerila" ima pravo da za(tijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo
zalo#no pravo& te da trpi izvršavanje ovlaš)enikovog prava na zalo#enoj stvari& da propušta !initi na
zalogu ono što je z%og ovlaš)enikovog prava du#an da propušta i da od njega i tre)i( li"a za(tijeva
predaju stvari& odnosno prestanak uznemiravanja. *vo pravo ne zastarjeva.
Zalo#no se pravo mo#e štititi sa 2 tu#%e:
0. 13$43M6/3* '39$*R3S ili zalo#na tu#%a +sli!no kao a"tio rei vindi"atio- , njome se slu#i
zalo#ni povjerila" koji ima zalo#no pravo na pokretnini i njome on tra#i predaju zaloga od tre)eg
li"a ili prestanak uznemiravanja
2. K3'*/B56R$6 /2CB6 N je tu#%a protiv zalo#nog du#nika kao vlasnika zaloga kojom se tra#i
od njega da trpi namirenje tra#%ine iz zaloga
2 svim tu#%ama tu#itelj je du#an dokazati postojanje svog zalo#nog prava i tu#enikov !in
onemogu)avanja ili uznemiravanja. *BAB S2 $BZ6S/6R31B
Zakon poznaje i tu#%u pretpostavljenog zalo#nog povjerio"a kojom štiti svoje pretpostavljeno
zalo#no pravo +onaj koji ne mo#e dokazati svoje zalo#no pravo-.
PRAVO ARAI/N:A
'ravo građenja jeste ograni!eno stvarno pravo& novi institut& jedino novo stvarno pravo , do sada
nije postojalo u doma!em zakonodavstvu.
'ravo građenja je ograni!eno stvarno pravo na osnovu koga korisnik prava građenja ima pravo da
na površini zemljišta ili ispod površine zemljišta napravi zgradu& a vlasnik zemljišta je du#an to da
trpi. *vdje postoji zemljište koje je u vlasništvu drugog li"a. $a tom zemljištu se konstituiše pravo
građenja. Zakon izuzetno dopušta pravo građenja na svom zemljištu.
'ravo građenja je otuđivo i nasljedivo& a prenosivo je samo zajedno sa zemljištem.
*naj tko konstituiše pravo građenja i na osnovu prava građenja on napravi nekretninu na tom
zemljištu s tim što pla)a vlasniku zemljišta ne "ijenu zemljišta nego mjese!nu zakupninu.
Zgrada i pravo građenja !ine pravni odnos. Zemljište je povezano pravom građenja ali ono pripada
drugom li"u.
'ravo građenja mo#e nastati:
, na osnovu pravnog posla: nastaje uknji#%om u javne knjige& pravo građenja sti!e se dvostrukim
upisom u zemljišnu knjigu& i to njegovim upisom kao teret na zemljištu koje optere)uje& i njegovim
upisom zemljišnoknji#nog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknji#nom ulošku.
, na osnovu odluke suda: u postupku dio%e i ostavinskom postupku. i to pravo se upisuje u
zemljišnu knjigu ali upis ima samo deklaratorni karakter.
'ravo građenja kao pravo na ne!ijem zemljištu u#iva zaštitu odgovaraju)om primjenom pravila o
28
stvarnim slu#%enostima& a kao nepokretnost u pravnom pogledu odgovaraju)om primjenom pravila
o zaštiti prava svojine.
'RBS/6$65 'R616 9R6OB$A6:
, popaš)u zemljišta.
, sporazumom.
, odreknu)em korisnika prava građenja.
, naj!eš)e prestane istekom ugovorenog vremena +o%i!no se ugovara na period od :: godina-.
, ispunjenjem uslova& roka&
, ukidanjem prava građenja& uslovi: ako titular prava građenja u roku od 00 godina na pravo
građenja ne napravi zgradu onda vlasnik zemljišta ima pravo da se ukine pravo građenja. ako titular
prava građenja napravi zgradu ali se ta zgrada sruši onda titular prava građenja mora u roku od ?
godina da napravi zgradu , taj rok po!inje da te!e od prvog dana naredne godine nakon godine kad
je zgrada srušena& ali rok ne te!e dok postoje okolnosti pod kojima zastaje rok odr#aja.
'*SDAB43MB 'RBS/6$56 'R616 9R6OB$A6:
, vlasnik zemljišta mora platiti naknadu za onoliko koliko je njegovo zemljište vrijednije sa
zgradom.
RB6D$3 /BRB/3
'ravo realnog tereta nije postojalo u praksi u ranijem pravnom sistemu ali je %ila predviđena
mogu!nost njegovog postojanja. 'ravo realnog tereta %ilo je potre%no normirati pose%nim zakonom
repu%lika i autonomni( pokrajina koji ga nikada nisu donijeli.
PO:AF: Realni teret daje svom korisniku ograni!eno stvarno pravo na nepokretnosti koju
optere)uje ovlaš)uju)i ga da mu se na teret njene vrijednosti periodi!no daju stvari ili !ine radnje
koje su sadr#aj tog realnog tereta.
, R/ je teret nekretnine koje neko tre)e li"e ima na teret vrijednosti nekretnine.
, izvršava ga vlasnik nekretnine.
Sa)rža, RT mo#e %iti mogu)a& dopuštena i određena& ili odrediva radnja periodi!nog davanja stvari
ili nov"a& ili drugi( radnji koje imaju nov!anu vrijednost. Radnja koja !ini sadr#aj R/ ne mora %iti u
vezi sa ekonomskom namjerom optere)ene nepokretnosti& niti slu#iti ostvarivanju ekonomske
namjene korisnikove neporektnosti. Sadr#aj R/ je periodi!no davanje& tj. radnja koja traje
kontinuirano.
Radnja ,e)n#kratn#g )a&an,a ili 1in,en,a k#,e i$a n#&1anu &ri,e)n#st $#že biti s(#re)ni
sa)rža, RT.
Nastanak RT:
' na #sn#&u (ra&n#g (#sla: pravni posao mora da %ude u o%liku notarski ovjerene listine& R/ se
onda uknji#uje u teretni list nekretnine i to je modus aIuirendi. ako nisu ispunjene sve pretpostavke
određene zakonom za upis u Z5& R/ sti!e se pred%ilje#%om& pod uslovom da se pred%ilje#%a
naknadno opravda.
' #)luk#$ su)a ili )rug#g na)ležn#g #rgana: nastaje danom pravosna#noš)u odluke sude u
postupku dio%e& ostavinskom postupku& i u drugim slu!ajevima određenim zakonom. $a osnivanje
R/ s(odno se primjenjuju odred%e ovog zakona o osnivanju slu#%enosti. Di"e koje R/ stekne na
osnovu pravosna#ne odluke suda ovlaš)eno je da tra#i upis tog prava u Z5.
2=
R/ se ne mo#e odvojiti od nekretnine& mo#e da postoji u korist li"a ili u korist vlasnika određene
nekretnine. R/ je neprenosiv ako je konstituisan u korist li"a.
*A*O S/ @T6T6 RT=
, 'rvi na!in je da korisnik R/ tu#i vlasnika nekretnine na !iji teret postoji R/ radi utvrđivanja
postojanja R/.
, 4rugi na!in je ako neko tre)e li"e ometa ili spre!ava izvršavanje sadr#aja R/ onda korisnik R/
ima pravo tu#%om da za(tijeva da to ometanje ili spre!avanje prestane.
PR/STANA* RT:
, kada propadne nekretnina na !iji teret postoji R/.
, odri"anje korisnika R/.
, stavljanje izvan prometa optere)ene ili povlasne nepokretnosti.
, istekom vremena na koji je %io osnovan ili ispunjenjem raskidno uslova pod kojim je %io osnovan.
, donošenjem odluke suda o amortiza"iji tereta.
, smrti li"a u !iju korist je %io osnovan& ako stvarni teret nije izri!ito osnovan i za njegove
nasljednike.
, ukidanjem R/ po za(tjevu vlasnika optere)ene nekretnine ako on izgu%i svoju svr(u +odluku
donosi sud %ez o%zira na pravni osnov osnivanju-.
7/FL:6@NO*N:6<NO PRAVO
Zemljišno knji#no pravo jeste pravo koje se %avi eviden"ijom i sti"anjem stvarni( prava na
nekretninama. Z5 pravo prou!ava zemljišne knjige koje su javni registri u pogledu nekretnina.
Sistemi Z5:
' T#rens#& ili australi,ski: postoji u 6ustraliji gdje određeni korisnik sam o%avlja određene stvari&
uz pomo) geodetskog vještaka podnosi prijavu za uknji#%u nekretnina i na taj na!in se vrši
eviden"ija.
' 5ran0uski: je sistem koji je zasnovan na prin"ipu personalni( olija& dok je kod nas po prin"ipu
realni( olija. interesantan je pošto se u ran"uskoj pravo na nekretninama na osnovu pravnog posla
ne sti!e uknji#%om kao kod nas nego se sti!e ugovorom.
' austri,sk# n,e$a1ki: to je naš sistem. zasnovan je na katasteru.
7/FL:6@N6 *ATASTAR:
, kataster vode organi uprave& Z5 vode opštinski sudovi.
, slu#i kao eviden"ija posjedovnog stanja. u katastru se evidentiraju o geodetskom premjeru
određeni( nekretnina& o površini određeni( par"ela& o kulturi par"ela. slu#i za poreske& statisti!ke&
iskalne& privredne i druge svr(e.
, za razliku od Z5& Z5 vodi pravnu eviden"iju , pravno stanje& dok je katastar akti!ka eviden"ija.
, osnova katastera je katastarska par"ela +ozna!ava se po svom o%liku& površini& po kulturi&...-.
, više katastarski( par"ela !ine katastarsku opštinu& koje u prin"ipu ne moraju da se poklapaju sa
opštinama u administrativnom zna!enju.
, katastar slu#i kao osnova Z5. pose%na je eviden"ija& vode ga organi uprave& slu#e za statisti!ke&
porezne& iskalne& privredne i druge svr(e.
7/FL:6@N/ *N:6A/:
' sasta&: sastoji se iz glavne knjige& z%irke isprava& sporedni dijelovi Z5 su tzv. registri koji slu#e
kao pomo!ne eviden"ije
' gla&na kn,iga: se sastoji iz 7* ul#žaka. Z5 uloš"i se vode za jedno 7* ti,el#& a Z5 tijelo jeste
skup par"ela koje pripadaju jednom vlasniku u jednoj katastarskoj opštini. Z5 uloš"i se sastoje iz tri
2?
lista:
4. (#(isn#g: upisuju se par"ele sa svim relevantnim poda"ima. je najva#niji dio Z5 uloška.
C. &lasni1k#g: tko je vlasnik. evidentira se pravni osnov na osnovu !ega je došlo do određenog
stvarnog prava.
D. teretn#g: evidentiraju se tereti. npr. slu#%enosti& realni tereti& (ipoteka
2 Z5 vode eviden"iju povodom nekretnina& te stvarna prava povodom ti( nekretnina& a izuzetno se
upisuju i neka o%liga"iona prava +pravo pre!e kupovine& pravo zakupa&...-.
NAB/LA 7*:
' na1el# u(isa: Zakon o Z5 ka#e: sva stvarna prava na nekretninama se sti!u isklju!ivo upisom u
javne knjige. u stvarnosti modus aIuirendi +upis u javne knjige- ima samo kod sti"anja prava na
osnovu pravnog posla.
' na1el# (#&,eren,a: u novom Z5 pravu do%ilo je pose%an zna!aj , to pravo je sada poten"irano:
Z5 ne vrši svoju unk"iju ako ne stvara pretpostavku prava , Z5 je ogledalo prava na nekretninama.
prin"ip povjerenja u Z5 ima dvije dimenzije: (#+iti&nu +sve ono što je upisanu u Z5 postoji
odnosno da su ti poda"i ta!ni& što je o%oriva pretpostavka (resu$(ti# ,uris tantu$. smatra se da je
istinito i potpuno ono što je upisano u Z5- i negati&nu +ono što nije upisano ne postoji-.
' na1el# legaliteta: u Z5 sudija po slu#%enoj du#nosti ispituje da li postoje uslovi za uknji#%u
određeni( stvarni( prava. prije svega ispituje ormalnu valjanost isprava na osnovu koji( se vrši
upis.
' na1el# ,a&n#sti: Z5 su javne knjige& svako li"e mo#e vršiti uvid %ez navođenja pravnog interesa.
druga strana na!ela javnosti je što i( vode javni organi , osnovni sudovi.
' na1el# (r&enst&a: prvenstvo u Z5 se ne ra!una od momenta upisa nego od momenta podnošenja
za(tjeva za upis. z%og toga u svakom podnesku stoji dan& sat i minut kad je %io primljen za(tijev.
VRST/ GP6SA G 7*:
' ukn,ižba: zna!i kona!an& deinitivan na!in sti"anja ili gu%ljenja određeni( stvarni( prava na
nekretnini. postoji uknji#%a sti"anja , intabula0i,a i uknji#%a %risanja , ekstabula0i,a? uknji#%a je u
našem pravnom sistemu kau+alna što zna!i da mora da se zasniva na valjanom pravnom osnovu.
da %i uknji#%a %ila valjana moraju da %udu ispunjeni slijede!i uslovi:
3. uknji#%a mora da se tra#i protiv onog li"a koji je u Z5 upisan kao vlasnik.
8. uknji#%a mora da %ude na osnovu pravno valjane isprave.
=. za uknji#%u mora da postoji tzv. klau+ula intabulan)i +to zna!i deinitivan& %ezuslovan
pristanak ranijeg vlasnika da se na njegovo mjesto uknji#i novi vlasnik. ona mo#e da %ude
navedena u ugovoru ili u aneJu ugovora-.
' (re)bil,ežba: jeste upis pod uslovom naknadnog opravdanja. ako se ne opravda nema pravni
u!inak. ako se opravda onda se upis ra!una od momenta upisa pred%ilje#%e.
' +abil,ežba: je o%avještavanje o određenim pravno relevantnim okolnostima koje mogu da %udu od
uti"aja za određene nekretnine +npr. za%ilje#%a maloljetnosti& za%rana otuđenja ili optere)enja&
za%rana (ipotekarne tu#%e...-
2@