Transcript
75 Anali Dubrovnik 50 (2012): 75-89Izvorni znanstveni radUDK 314.148(497.5 Dubrovnik)»16/17»Primljeno: 15.3.2011. Nenad Vekari ć , znanstveni savjetnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU, Lapadska obala 6, 20000 Dubrovnik.E-mail:
[email protected] UTJECAJ DRUŠTVENOG STATUSA NADEMOGRAFSKA KRETANJA: DUBROVA Č KA VLASTELAI PROCES DEMOGRAFSKE TRANZICIJE NENAD VEKARI Ć SAŽETAK: Analiza prirodnog kretanja u vlasteoskom krugu pokazuje da je proces demografske tranzicije u elitnom dijelu dubrova č kog stanovništva zapo- č eo tranzicijom mortaliteta ve ć u 17. stolje ć u. U tre ć em desetlje ć u 18. stolje ć a po- č ela je završna faza procesa, tranzicija nataliteta, a sredinom 18. stolje ć a proces jeve ć bio završen. U prvoj polovici 18. stolje ć a prosje č na starost vlastele narasla jeza više od 6 godina. Proces demografske tranzicije u toj je društvenoj skupini za-vršio u vrijeme kada je u ostalim slojevima dubrova č ke populacije tek zapo č eo.Osim što slikovito pokazuje mo ć dubrova č kog plemstva, tijek procesa demograf-ske tranzicije u toj dubrova č koj društvenoj skupini pruža i jasnu pozitivnu korela-ciju izme đ u ekonomske mo ć i (visokog standarda) i pozitivnih demografskih kre- tanja, otkriva da su uzroci procesa demografske tranzicije (napredak znanosti i me-dicine) bili na djelu barem jedno stolje ć e ranije nego što se dosad mislilo. Brzina apsorpcije novih dostignu ć a u široj je populaciji bila spora: na razini cijele dubro-va č ke populacije kasnila je cijelo stolje ć e u odnosu na elitni dio, a na razini šire,hrvatske populacije, kašnjenje procesa protegnulo se i na puna dva stolje ć a. Uvodne napomene Demografska tranzicija ozna č ava promjene u natalitetu i mortalitetu ko- je nastaju kao posredna posljedica ukupnog društveno-gospodarskog i kul-turnog razvoja na odre đ enom podru č ju. Preko primarnog utjecaja brojnih 76 Anali Dubrovnik 50 (2012) č imbenika na ekonomsko-socijalnu strukturu stanovništva demografski razvojutje č e na promjene koje se odvijaju u reprodukciji stanovništva. 1 Dosadašnja istraživanja procesa demografske tranzicije 2 u Hrvatskoj 3 pokazala su da je, gledaju ć i mikrolokalno, 4 taj proces najranije zapo č eo u 1 A. Wertheimer-Baleti ć , Stanovništvo i razvoj : 109. 2 O teoriji demografske tranzicije, vidi: Alica Wertheimer-Baleti ć , Stanovništvo i razvoj . Zagreb:Mate d.o.o, 1999. Vidi i druge radove Alice Wertheimer-Baleti ć : »Demografska tranzicija kao svjet-ski proces.« Ekonomska revija , Ljubljana 3-4 (1982): 271-281; »Problemi determinacije posttranzi-cijske etape u razvoju stanovništva.« Stanovništvo 3-4/1-2 (1990-1991): 45-56; »Ekonomske odred-nice procesa demografske tranzicije.« Encyclopaedia moderna 37 (1992): 106-113; »Posttranzicijskaetapa u razvoju stanovništva (op ć a i metodološka razmatranja).« Ekonomski pregled 10-11-12 (1992):643-656; »Etapa posttranzicije u razvitku stanovništva - teorijske pretpostavke i stvarni razvoj.« Encyclopaedia moderna 46 (1996): 3-12; »The World Demographic Transiti on with a Special Emphasi sto Developing Countries.«, u: Demographic Trends and Population Policies , II. Dubrovnik: Inter-university Center for Postgraduate Studies, 1986: 1-30; »Demografska tranzicija u svijetu (povijesnii suvremeni aspekti).« Rad HAZU 476 (1998): 149-261. 3 O istraživanjima demografske tranzicije u Hrvatskoj, vidi: Jakov Gelo, »Usporedna slikademografskih promjena Hrvatske i odabranih zemalja od 1780. do 1980. godine.« Stanovništvo 3 (1982): 85-98; Jakov Gelo, Demografske promjene u Hrvatskoj 1780. do 1981. g. Zagreb: Glo- bus, 1987; Jakov Gelo, »Kretanje ukupnog stanovništva Hrvatske.«, u: Jakov Gelo, An đ elko Akrapi Ivan Č ipin, Temeljne zna č ajke demografskog razvoja Hrvatske . Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i me đ ugeneracijske solidarnosti RH, 2005: 60; Igor Karaman, »Po č eci tranzicije sta-novništva u Hrvatskoj i njihova socioekonomska osnova (do 1918).« Sociologija sela 24/91-94(1986): 63-78; Igor Karaman, »Tranzicija stanovništva u povijesnim tokovima modernizacije društva.« Naše teme 12 (1986): 2033-2062; Božena Vranješ-Šoljan, »Obilježja demografskog razvoja Hrvatskei Slavonije 1860.-1918.« Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu č ilišta u Zagrebu 31 (1998): 41-53; Po č etak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. Nenad Vekari ć i BoženaVranješ-Šoljan). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveu č i-lište u Dubrovniku, 2009. 4 O mikrolokalnim istraživanjima demografske tranzicije u Hrvatskoj, vidi: Stjepan Krivoši ć , Zagreb i njegovo stanovništvo od najstarijih vremena do sredine XIX. stolje ć a . Zagreb: JAZU,Gra đ a za gospodarsku povijest Hrvatske 19, 1981; Stjepan Krivoši ć , Stanovništvo i demografske prilike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u XVIII. i prvoj polovini XIX. stolje ć a . Varaždin: Zavod zaznanstveni rad HAZU, 1991; Ante Gabri č evi ć , »Prirodno kretanje stanovništva na podru č ju žu- pe sv. Vida u Brdovcu izme đ u 1672. i 1981. godine.« Starine JAZU 59 (1984): 187-308; Ante Ga- bri č evi ć , Stanovništvo Varaždina tijekom minulih stolje ć a . Zagreb-Varaždin: Zavod za znanstve-ni rad HAZU Varaždin i Grad Varaždin, 2002. O stanovništvu Istre napisano je dosta kvalitet-nih povijesnodemografskih studija (Miroslav i Slaven Bertoša, Mario Budicin Ivan Erceg, EgidioIvetic i dr.), o stanovništvu Slavonije, uz radove Jasne Č apo-Žmega č , u novije vrijeme zna č ajnisu radovi Roberta Skenderovi ć a, Hrvoja Č apa i Davorina Hrka č a. Opširnije i s ve ć im popisomliterature o mikrolokalnim studijama stanovništva Hrvatske, vidi u: Vladimir Stipeti ć i NenadVekari ć , Povijesna demografija Hrvatske . Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU,2004. 77 N. Vekari ć , Utjecaj društvenog statusa na demografska kretanja... Du brovniku, 5 još za trajanja Dubrova č ke Republike u drugoj polovici 18. stolje ć a,cijelo stolje ć e ranije nego u ostalim dijelovima Hrvatske. 6 Klju č ni razlog te razlikeležao je u dostignutom višem stupnju društveno-ekonomskog razvoja koji je, za-hvaljuju ć i specifi č nom položaju i politi č kim prilikama, kroz nekoliko stolje ć aDubrova č ku Republiku svrstao u krug najrazvijenijih europskih zemalja, kako jeto vrlo slikovito, analiziraju ć i BDP po glavi stanovnika, pokazao Vladimir Stipeti ć . 7 Me đ usobnu uvjetovanost politi č kih i društveno-ekonomskih prilika i procesa de-mografske tranzicije pokazalo je i otkri ć e da se padom Dubrova č ke Republike ispajanjem Dubrovnika s ostalim hrvatskim regijama, po principu spojenih posuda,Dubrovnik izjedna č io s drugim dijelovima Hrvatske (posebno Dalmacije), pa pro-ces demografske tranzicije u Dubrovniku, koji je zapo č eo 100 godina prije nego uHrvatskoj, nije i završio 100 godina ranije, ve ć istovremeno kad i u Hrvatskoj,šezdesetih godina 20. stolje ć a. Dakle, centralna etapa demografske tranzicije tra- jala je u dubrova č kom kraju vrlo dugo, s traumati č nim posljedicama, najo č itijimau stvorenom višku stanovništva i pove ć avanju intenziteta iseljavanja. 8 Istraživanja su tako đ er pokazala da se proces demografske tranzicije na mikro-razini nije odvijao uniformno. Kapilarna disperzija procesa ovisila je o prihva ć anjurastu ć ih higijensko-sanitarnih standarda i brzini prijenosa novih znanja (posebnoiz medicine), kao i o brzini apsorpcije tih znanja na pojedinoj mikrolokaciji. “Brzina prijenosa ovisila je ponajviše o dostignutom standardu, gospodarskim č initeljima izemljopisnom položaju, a brzina apsorpcije o stabilnosti i stupnju arhai č nosti tra-dicio nalnih obi č aja. Stoga je na kapilarnoj razini razvoj tekao razli č ito, s bogatstvom 5 O istraživanjima demografske tranzicije u Dubrovniku, vidi: Stjepan Krivoši ć , Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti . Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti JAZU uDubrovniku, 1990; Nenad Vekari ć , Stanovništvo poluotoka Pelješca , I. Dubrovnik: Zavod za povi- jesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1992; Nenad Vekari ć , »Demografski uzroci iseljavanja s du- brova č kog podru č ja u Ameriku u 19. i po č etkom 20. stolje ć a.« Dubrovnik 3/5 (1992): 97-102; NenadVekari ć , »The Influence of Demographic Trends on Number of Undivided Family Households inSouthern Croatia.« The History of the Family 1/4 (1996): 461-476; Nenad Vekari ć , »Mijene dobnihstruktura i procesi demografske tranzicije.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrov-niku 35 (1997): 109-149; Nenad Vekari ć , »Changes in Age Patterns in the Process of DemographicTransition (Dubrovnik Data). « Dubrovnik Annals 4 (2000): 143-187; Niko Kapetani ć i Nenad Ve-kari ć , Stanovništvo Konavala, 1 . Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 1998. 6 N. Vekari ć , »Mijene dobnih struktura i procesi demografske tranzicije.«: 109-149. 7 Vladimir Stipeti ć , »Stanovništvo i bruto doma ć i proizvod Hrvatske (1500-1913) u kontekstunajnovijeg rada Angusa Maddisona.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41 (2003): 91-156. 8 N. Vekari ć , »Demografski uzroci iseljavanja s dubrova č kog podru č ja u Ameriku u 19. i po- č etkom 20. stolje ć a.«: 101. 78 Anali Dubrovnik 50 (2012) pojavnih oblika, ovise ć i ponekad i o slu č ajnostima ili pojedincima (primjerice,mudrosti seoskog glavara da u selo dovede lije č nika).” 9 U ovom radu pokušat ć e se utvrditi je li kapilarna disperzija procesa demo-grafske tranzicije ovisila i o statusnom elementu, promatraju ć i prirodno kreta-nje u najelitnijem sloju dubrova č kog stanovništva - dubrova č koj vlasteli. Istra-živanje je obavljeno na temelju dubrova č kih mati č nih knjiga, odnosno uz pomo ć genealogija koje su, objedinjuju ć i podatke iz drugih vrela, nadopunile mogu ć e praznine temeljnoga vrela. Natalitet dubrova č kog vlasteoskog kruga Budu ć i da su dubrova č ke mati č ne knjige izgorjele u požaru nadbiskupskogdvora koji je izbio u vrijeme potresa 1667. godine, o stopama nataliteta i mor-taliteta dubrova č kog plemstva u stolje ć ima prije potresa može se govoriti sa-mo na temelju dojma ste č ena genealoškom analizom. Genealogije vlasteoskih rodova otkrivaju veliki broj djece u vlasteoskim brakovi-ma, a jedna sa č uvana genealogija, upisana u trgova č ku knjigu Andrije Pozze, 10 uka-zuje na vrlo visok tempo poroda: osmero djece Andrije Antunovog Pozza ro đ eno jeu intervalu od 10. studenog 1572. do 6. prosinca 1582. godine. 11 O visokim ekstremi- ma svjedo č i i slu č aj dubrova č kog notara i sekretara Republike Bartolomea Guglielmovog de Sfondratis (oko 1420-oko 1504), plemi ć a iz Cremone koji se nasta-nio u Dubrovniku i u dva braka s Dubrovkinjama Marušom Cotrugli (sestri č nomBenedikta Kotrulja) i Magdalenom Pace imao č ak 28 djece. 12 Vjerojatno je stopanataliteta u to vrijeme premašivala 40‰, a ispod te razine pala je tijekom 17. stolje ć a. U Hrvatskoj je kroz č itavo 19. stolje ć e stopa nataliteta premašivala 40‰ i tek je u prvom desetlje ć u 20. stolje ć a pala ispod te razine. U dubrova č kim poljopri-vrednim regijama kretala se izme đ u 35 i 40‰, dok je u gradu Du brovniku bila niža, izme đ u 25 i 30‰. 13 9 Nenad Vekari ć i Božena Vranješ-Šoljan, »Po č etak demografske tranzicije u Hrvatskoj.«, u: Po č etak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. Nenad Vekari ć i Božena Vranješ-Šoljan). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveu č ilište u Dubrovniku, 2009: 59. 10 Z. Janekovi ć , »Obiteljska knjiga Andrije Antojeva de Pozza (1569-1603).«: 485-497. 11 Privata , sv. 10 (krivo nazvan Amministrazione Niccolo e Maruscia de Gozze ), f. 10-11 atergo. Na ovim podacima zahvaljujem Zdenki Janekovi ć -Römer. 12 Vlajkijeva genealogija Antunina , Arhiv Č ingrija, sv. 2 (Državni arhiv u Dubrovniku). 13 J. Gelo, Demografske promjene u Hrvatskoj : 123, 126; S. Krivoši ć , Stanovništvo Dubrov-nika i demografske promjene u prošlosti : 76. 79 N. Vekari ć , Utjecaj društvenog statusa na demografska kretanja... Stopa nataliteta u gradu Dubrovniku kretala se u 17. i 18. stolje ć u izme đ u 29i 33‰. 14 U plemi ć kom staležu, 15 u prva dva desetlje ć a 18. stolje ć a držala se narazini od 30‰, a potom je, u tre ć em desetlje ć u naglo pala ispod 23‰ i nastavilas padom do kraja stolje ć a, kada se spustila ispod 14‰. “Boom” generacija u osmomdesetlje ć u (22‰) jedino je odstupanje od padaju ć e krivulje u 18. stolje ć u. Razlazlinije nataliteta dubrova č ke vlastele i dubrova č kog puka u tre ć em desetlje ć u 18.stolje ć a vjerojatno je rezultat tranzicijskog procesa, koji je u plemi ć kom staležuranije došao u završnu fazu padaju ć eg nataliteta. Mortalitet dubrova č kog plemi ć kog staleža Vrhove krivulje mortaliteta posredno saznajemo iz drugih vrela: godine 1348,1363, 1482. i 1527. razlog je bila epidemija kuge, 1667. potres. Indikativan prikazlinije mortaliteta od 1440. do 1808. godine pruža i analiza smrtnosti dubrova č kihknezova (grafikon 1 16 ), ali uzorak je nedovoljno reprezentativan da bi se pomo ć unjega odredila visina stope mortaliteta.Stopa mortaliteta stanovništva u Dubrovniku u jednom odsje č ku 17. stolje ć a(1638/46) iznosila je 28,4‰, od 1691. do 1756. godine 25,7‰, a od 1757. do 1810.godine 28,7‰. 17 U vlasteoskom krugu, me đ utim, ta je stopa bila znatno niža:ni u jednom desetlje ć u nije premašila 23‰, ve ć je u č etvrtom desetlje ć u palaispod razine od 20‰ i do kraja se stolje ć a spustila na tek nešto više od 13‰.Samo je u osmom desetlje ć u stopa mortaliteta “isko č ila” (22,06‰), ali razlognije bila neka epidemija, ve ć pove ć ana stopa nataliteta, koji je tako đ er u tomdesetlje ć u “isko č io”, pa je zbog pove ć anog broja male djece udio dje č jeg mor-taliteta utjecao i na rast op ć e stope smrtnosti. Tako je u vlasteoskom krugutranzicija mortaliteta bila završena ve ć krajem 18. stolje ć a, što nije bio slu č aj 14 S. Krivoši ć , Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti : 76. 15 Krivoši ć je pokušao izra č unati i op ć u stopu nataliteta plemi ć kog staleža, ali je vjerojatnokoristio krive parametre (možda nije to č no detektirao tko sve pripada plemi ć ima ili je krivo pro-cijenio njihov ukupni broj), pa je taj izra č un daleko od realnosti. Tako je po Krivoši ć u stopa na-taliteta u plemi ć kom staležu od 1642. do 1650. bila 14‰, od 1659. do 1677. 15‰, od 1678. do1756. 15,6‰, od 1757. do 1810. 10‰, te od 1811. do 1857. 6,5‰ (S. Krivoši ć , Stanovništvo Du-brovnika i demografske promjene u prošlosti : 76). 16 Tablicu s podacima na godišnjoj razini, vidi u: Nenad Vekari ć , Dubrova č ka vlastela , knji-ga 1: Korijeni, struktura i kretanje vlasteoskih rodova kroz stolje ć a . Zagreb-Dubrovnik: Zavodza povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2011: tablica 18. 17 S. Krivoši ć , Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti : 80.
